Jedna od značajnijih baranjskih reformatskih župa jest Reformatska župa Kneževi Vinogradi. U ovome je mjestu održana glasovita Sinoda 16. i 17. kolovoza 1576. godine na kojoj su usvojeni Članci suglasnosti kršćanskih crkava (Articuli Consensvs Christianarvm) ili Kanoni iz Kneževih Vinograda.  Sinoda je održana 16. i 17. kolovoza 1576. godine i smatra se prvom sinodom helvetske vjeroispovijesti održanom na prostoru današnje Hrvatske.  Prije ove Sinode, održana je Sinoda u Tordincima 17. svibnja 1551. godine, no ona se održala dok još helvetska konfesija nije prevladala protestantskim crkvama na ovim prostorima.

Sinoda u Kneževim Vinogradima bila je značajna ne samo za područje Baranje i Slavonije, već i za šire područje gdje su djelovale reformirane župe. Ova se Sinoda smatra i ustanovljenjem Dunavske reformirane biskupije. I danas na pečatu Dunavske biskupije sa sjedištem u Budumpešti, stoji godina 1576. kao godina njezina osnivanja. Na toj je Sinodi sudjelovalo oko 40 kalvinskih pastora gornje i donje Baranje. Smatra se da je autor kanona poznati reformator i teolog ovih prostora, Segedi Kiš Ištvan (Stjepan Segedinac) koji ih je napisao najprije pod nazivom „Baranjski kanoni“. Nažalost, nije dočekao ovu  Sinodu budući je preminuo 1572. godine. Kanoni su prevedeni s latinskog na hrvatski jezik 2006. godine te objavljeni u knjizi dr.sc. Jasmina Milića, “Kalvinski kanoni iz Kneževih Vinograda”Reformatska župa u Kneževim Vinogradima djeluje u sastavu Reformatske Kršćanske Crkve Mađara u Hrvatskoj.

Crkva u kojoj je održana navedena Sinoda vremenom je dograđivana a trenutno je u tijeku obnova iste.

U nastavku pogledajte video reportažu o ovoj povijesnoj župi.

• IPA