Autor: Jasmin Milić
Poseban uspjeh u širenju reformacije u Slavoniji i Baranji imao je Mihael Starin. U literaturi ga susrećemo i kao Mihajlo Starin (Starina) te mađarskim nazivom Sztárai Mihály. Godina njegova rođenja je nepoznata. Po narodnosti je bio Slovak. Isprva je bio katolički Franjevac. Studirao je na sveučilištu u Padovi gdje je stekao magisterij bogoslovlja. Godine 1530. pristaje uz reformaciju te postaje luteranski svećenik. Dolazi u baranjsko mjesto Lug odakle će pokrenuti reformaciju u Slavoniji i Baranji. Po popisu župnika koji se čuva u reformiranom župnom uredu u Lugu, Mihael Starin je u tome mjestu bio župnik od 1543. do 1551., te biskup od 1558. do 1567.
U ovome baranjskom mjestu i danas se nalazi crkva (koja je vremenom obnavljana i dograđivana) u kojoj je stolovao i služio ovaj znameniti reformator.
Mihael Starin osnovao je oko 120 mađarskih i hrvatskih protestantskih župa.Već Između 1543. i 1551. godine osnovane su mnoge župe od kojih neke i danas djeluju. Najpoznatije mađarske župe su Kneževi Vinogradi i Lug, a hrvatska, župa u Tordincima gdje se održala i prva protestantska Sinoda 1551. godine na kojoj je sudjelovao i Mihael Starin.
Mihael Starin bio je reformator, ali i književnik koji je uglavnom pisao pjesme i drame. Napisao je mnoga djela na mađarskom i latinskom. Svojim je djelima veličao reformaciju. U Lugu je napisao svoju vjersko – polemičku dramu “Odlična komedija napisana o ženidbi popova” (“Comedia de matrimonio sacerdotum”) koja je tiskana 1550. godine. Danas je sačuvan samo njezin mali odlomak iz kojeg je vidljivo da je riječ o vjerskoj polemici o ženidbi svećenika koja se odvija na prostoru Vukovara. U polemici dakako pobjeđuje protestantski svećenik. Povijest mađarske književnosti uzima ovu Starinovu dramu kao odrednicu za rođenje komedije na mađarskom jeziku. U Lugu nastaju i Starinove epske pjesme kao što su Eleazerova povijest (1546.) u kojoj se govori o životu čovjeka privrženog vjeri. Godine 1552. Napisao je pjesmu o Juditi koju povjesničari književnosti smatraju njegovim najboljim djelom. Ovdje valja spomenuti da je u Lugu nastala i njegova pjesma o pogubljenju nadbiskupa Thomasa Cranmera kojega Starin smatra “primjerom čovjeka koji je ostao nepokolebljiv u svojoj vjeri”.
Starin je bio i glazbenik. Svirao je violinu a povijesni izvori navode da je imao lijep glas. Tako Samuel Pataj, učitelj i župnik u Lugu 1617. godine piše: “Već sam dvije godine u Laskafeldu učiteljem. Još i sada (1617.) ima dosta staraca, koji se sjećaju na Starina i njegovo reformiranje i među Hrvatima. U reformiranju pojedinih župa postupao je – kako mi propovijedaju – ovako. Najprije bi zapjevao psalme Davidove tako krasnim i uzvišenim glasom, da je u srce dirnuo i ganuo na pobožnost i okorjele ljude. Da slušaju njegovo divno pjevanje nagrnuli toliki ljudi, da se nisi mogao njemu primaknuti…”
Mihael Starin umro je 1575. godine u Papi (Mađarska) gdje je i sahranjen.
U nastavku pogledajte kratak video o ovome značajnom reformatoru:
