LUTHEROVA RUŽA NA TRSATSKOJ GRADINI U RIJECI?

kastel_trsat_juzne_zidine_s_ulazom
Foto: Wikipedija

Na ulaznim vratima Trsatske gradine, s unutarnje strane, lijevo i desno nalazi se uklesan ornament koji podsjeća na jedan od najznačajnijih simbola reformacije – “Lutherovu ružu”. Od kada se ovaj simbol nalazi na ovome mjestu ne znamo. Poznato je da su krčki knezovi Frankopani bili u posjedu  Trsata do 1529. godine. Ovi hrvatski velikaši  su bili pristalice i zaštitnici protestantske reformacije u 16. stoljeću. Upravo su njihovom zaslugom Istra i Kvarner dali nekoliko značajnih hrvatskih reformatora  Antuna Dalmatina, Stjepana Konzula Istranina, Juraja Juričića, Juraja Cvečića. Među poznatijima su nekadašnji gvardijan franjevačkog samostana u Veneciji Baldo Lupetina i Matija Vlačić Ilirik – Lutherov i Melanchtonov suradnik i profesor na Sveučilištu u Wittenbergu, široko poštovan među njemačkim protestantima onoga doba.

No je li u 16. stoljeću ili u kasnijem razdoblju na kuli postojao ovaj ornament, ostaje otvoreno pitanje. Budući da se “Lutherova ruža” u sadašnjem njenom izgledu pojavljuje tek 1530. godine, svakako da je nije bilo u vrijeme dok su Frankopani bili u posjedu Trsata. Sadašnji ornamenti najvjerojatnije su nastali prilikom obnove ulazne kule  1826. godine kada  istu  kupuje austrijski feldmaršal grof Laval Nugent i preuređuje je za muzej i mauzolej, pod vodstvom talijanskog kipara Giacoma Paronuzzija.  Je li ornament koji podsjeća na “Lutherovu ružu ” doista poveznica s protestantizmom ili ne?  Poznato je da je  A. L. Adamić, poznati riječki poduzetnik surađivao s Nugentom pri obnovi Gradine, a bio je jedan od prvih riječkih evangelika. Je li on imao nekakvog utjecaja kod postavljanja ornamenta s ružom, ostaje otvoreno pitanje.

imagesOrnament  koji podsjeća na”Lutherovu ružu”, od mnogih nezamijećen detalj s unutarnje strane ulaznih vrata Trsatske gradine svakako je zanimljivost za daljnje proučavanje.

Uredništvo IPA-e zahvaljuje Damiru Strbadu na ustupljenoj naslovnoj fotografiji i informaciji o ovom važnom povijesnom detalju te Rubenu Kneževiću za dodatna povijesna pojašnjenja.

  • IPA
Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s