TUMAČENJE 39 ČLANAKA VJERE: ČLANAK 3. – “O SILASKU KRISTA NAD PAKAO”

 

Trideset i devet članaka vjere temeljni je doktrinarni dokument Anglikanske crkve. Glavni mu je autor nadbiskup canterburya Thomas Cranmer. Prvi je put u obliku trideset i devet članaka objavljen 1563. Članci su prihvaćeni od Engleskog parlamenta 1571. godine. Ovdje donosimo revidirano izdanje prihvaćeno na Konvenciji Protestantske episkopalne crkve održane 12. rujna 1801., a potvrđeno i od Reformirane episkopalne crkve 2. prosinca 1873. godine.

Tekst 39 članaka vjere

          Tumačenje članka 1.

Tumačenje članka 2.

      

             ČLANAK 3.

                                                       O silasku Krista nad pakao

„Kako je Krist za nas umro i bio pokopan, tako jednako moramo vjerovati da je i sašao nad pakao.“

Kao i prva dva članka i ovaj treći iskaz predstavlja potvrdu povijesnog, potvrđenog kršćanstva, koji ima posebno jamstvo u Svetom Pismu. To je dio vjeroispovijedanja zvanog „Apostolsko vjerovanje“, kao i Atanazijevog vjerovanja. Treba se dati do znanja da paragraf o silasku nije bio dio najranije verzije Apostolskog vjerovanja.  Poznato je da se Apostolsko vjerovanje postepeno oblikovalo kroz period od nekoliko stoljeća  kao razvoj drevne rimske kršteničke formule. Među riječima i izrazima koji nisu bili dio starog rimskog simbola, već su dodani tijekom vremena, su ovi: Stvoritelj neba i zemlje; koji je bio začet; mučen; umro; sašao nad pakao; Bogu Ocu svemogućemu („sjedi s desna…“; kako stoji u članku); katolički (sveopći); općinstvo svetih; i život vječni. Bilo kakav prigovor vezan za paragraf o silasku koji se temelji na osnovu starine ili drevnosti imao bi jednake posljedice na sve gore navedene riječi i izraze. Ali srž same stvari zapravo leži u činjenici da ne postoji nikakva legitimnost pitanja vezanog za činjenicu o Kristovom silasku nad pakao. Sveti Petar ističe u svojoj propovijedi na dan Duhova, što je zapisano u Djelima u 2. poglavlju, kako je David pisao o Kristu da „…nije ostavljen u Podzemlju (paklu), niti mu tijelo vidje truleži.“ (redak 31) Ako Krist nije tamo ostavljen u odbačenosti, svakako na prvom mjestu treba uvidjeti kako je On uistinu otišao tamo; jer kako netko može biti ostavljen (ili ne ostavljen) na mjestu na koje nije otišao? Dakle pitanje nije da li je Krist sašao nad pakao, nego kada, zašto i s kojom svrhom je sašao?

118209-151597-Sisao_je_nad_donje_strane_zemlje
Freska Kristova silaska nad donje strane zemlje, 18. stoljeće, crkva Sv. Atanazija, Moskopolje, Albanija, Izvor: /www.jutarnji.hr

1. Dopustite mi da pristup ovom pitanju započnem eliminacijom nekih mogućnosti. Možemo vrlo brzo odbaciti svako poimanje o Kristovom ulasku u mjesto vječne muke s ciljem (ne)prihvaćanja daljnje muke za grijeh nakon iskustva na Golgoti. Pobjednički povik Spasitelja na križu glasio je „Svršeno je“. Ništa se više ne može dodati bolnoj Kristovoj muci u kojoj je ponio svu agoniju Božje odbačenosti u časovima dnevne tame u kojima je zavapio, „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ Naš Gospodin je žedan ispraznio čašu muke dok je mučen visio u agoniji križa. I kad je ta agonija završila, a on položio svoj život, On nije otišao mjesto muke. On je ispunio svoju riječ obećanu razbojniku koji se pokajao: „Zaista, zaista kažem ti: danas ćeš biti sa mnom u raju.“ Njegov duh nije s Golgotskog brda otišao na mjesto muke. On je svoj duh predao u ruke svog nebeskog Oca, čije je djelo otkupljenja ispunio.

2. Ne bi se trebali otvarati nepotrebnoj zbrci citirajući navode iz Psalma 16,10 i Djela 2,27 i dovodeći ih u vezu s drugim, težim i manje jasnim redcima Svetog Pisma u kojima ne postoji jasna povezanost. Navodim neke od njih:

a) Efežanima 4,9. Ovdje opažamo jasan navod „o silasku“ našeg Gospodina koji se odnosi na Njegovo utjelovljenje, što je sastavni dio i Njegovog uzlaska. Čak i ako je Krist sišao, kao što Pavao ovdje govori, to treba shvatiti kao silazak u neki niži svijet nego samo jednostavno silazak s nebesa na zemlju. Čak ako bi to i bio slučaj, tada bi opažanje od Griffith-Thomas zahtijevalo ozbiljne prosudbe. Autor bilježi u svom tumačenju 39 članaka vjere  (stranica 67) da je ideja Kristovog „silaska“ u navođenju kod svetog Pavla blisko povezana s temom „darova za službu“. Jednu važnu stvar u ovom kontekstu ipak treba uzeti ozbiljno: kakve veze ima Kristov silazak u Podzemlje (pakao) s Njegovim milostivim udjeljivanjem darova za službu kako bi Tijelo Kristovo moglo biti izgrađeno? Poslanica Efežanima ne govori posebno o Kristovom silasku nad pakao i kako bi izbjegli bilo kakvu zbrku, bilo bi od pomoći bolje ne unositi tu ideju u kontekst u kojem se čini da nema pravog mjesta za nju.

b) U 1. Petrovoj poslanici 3,19 i 4,6 mogu se vidjeti slična opažanja primijenjena u Petrovim navodima, koji se katkada primjenjuju vezano za ideju o Kristovom silasku nad pakao. Nema ništa posebno što bi povezivalo „tamnicu“ koju sveti Petar spominje s idejom o „paklu“, kako god mi to protumačili. Nadalje, ne postoji ništa što bi navelo na bilo kakvu vrstu povezanosti između redaka u Petrovoj poslanici i u ranije spomenutim navodima iz Psalma 16 i Djela 2. Apostol Petar to navodi u vezi s Noom i korabljom, pa tako nemamo osnove za korištenje tog navoda u druge svrhe. Kakvo god tumačenje davali 1. Petrovoj 3,19, moralo bi se uzeti u obzir ovo posebno spominjanje Noe i duša spašenih u korablji, s vodom. Nadalje bi trebalo uzeti u obzir čitav kontekst poslanice da bi se uvidjelo postoji li unutar njega ikakvo tumačenje ovog određenog retka. Petrova je nakana pripremiti čitatelje svoje poslanice da podnesu i izdrže žestoko progonstvo kao preduvjet za iskustvo slave Božje koja slijedi nakon svega. Hodeći tim putem, kršćani slijede iskustvo i primjer samog Krista. Ova posebno istaknuta tema, koja se ističe u obje Petrove poslanice, jedva da bi se mogla dovesti u neki smisleni odnos s kakvim maštovitim i nestvarnim tumačenjima 1 Petrove 3,19. Osim toga još nismo ni spomenuli navod koji govori o krštenju u 3,21, a koji u stvarnom smislu predstavlja vrhunac onoga što apostol Petar želi reći u ovom odlomku. Ali kakve veze imaju sveto krštenje, i „odgovor dobre savjesti upravljene Bogu“ s Kristovim silaskom nad pakao? Ili možemo na drugačiji način postaviti to pitanje: Kako nam misao o Kristovom silasku nad pakao, koja je potpuno strana kontekstu 1 Petrove 3,19, pomaže razumjeti glavnu misao apostola Petra u navodima o Noi, o spasenju osam duša kroz vodu, i „njezin protulik krštenje, i vas sada spašava“? Ne čine li se stvari u jednom tako nejasnom retku još težima kada mu pri tome unosimo neke strane dijelove koji nisu jasni u potpunosti?

Vraćamo se natrag našem glavnom pitanju s početka ove rasprave. Sa svim mogućim uloženim naporima da se shvati što izravni navodi Svetog pisma žele reći kada se odnose na Kristov silazak nad pakao (govorimo o navodima iz psalma 16 i Djela 2), a stoga i s našim nastojanjima da shvatimo što govore Apostolsko vjerovanje i Treći članak vjere, učinili bi bolje da se ne opterećujemo s tim navodima koji ne prikazuju jasnu povezanost s našim dotičnim predmetom. Navodi iz poslanice Efežanima i Petrove poslanice  samo doprinose zbunjenosti, a nikako pojašnjavanju predmeta kojim se ovdje bavimo.

Kako onda trebamo razumjeti Kristov silazak nad pakao?

U Svetom pismu pojam „Šeol/Podzemlje“ predstavlja opći pojam za nevidljivi svijet u koji odlaze duše umrlih, bez obzira bile one pravedne ili zle. To je „mjesto preminulih duhova“, gdje su duše umrlih pravednika „odsutne iz tijela, ali prisutne s Gospodinom“; a duše zlih pokojnika koje su svjesnim mukama, odvojene su od pravednika „velikim bezdanom“. Prije Kristovog dolaska, bilo je to nevidljivo područje umrlih ležalo skriveno u sjeni kao nepoznanica. To je bilo mjesto o kojem je malo toga rečeno i o kojem se znalo vrlo malo. Ali je „naš Spasitelj Isus Krist obeskrijepio smrt i učinio da zasja život i neraspadljivost po evanđelju.“ (2 Tim 1:10) Isus Krist je rasvijetlio taj nevidljivi svijet i uklonio njegov užas ulazeći u njega zbog nas a i također izišao iz njega na pobjedničku stranu. On nije ostavljen napušten u njemu, nego je ušao u nj, „radi nas ljudi i radi našeg spasenja“. Postoji ipak još mnogo toga o tom području što je ovijeno velom tajne. Ono još uvijek sadrži odbojne značajke, zato što jer je prolaznog karaktera. To je vrijeme između vremena. U osnovi je to nešto neprirodno. Bog nas je stvorio kao potpune osobe: duh u jedinstvu s našim tijelom. Ući u stanje smrti s tijelom i dušom odijeljenima jedno od drugog jest nenormalno. To nije nešto za čime mi žudimo. Kao stvorenja mi uzdišemo i mučimo se u boli iščekujući otkupljenje naših tijela – mi ne čeznemo za nekim međustanjem u kojem su tijelo i duša odvojeni. Ali naše pouzdanje i naša utjeha se nalaze u ovome: naš Spasitelj Isus Krist je ušao u ovo stanje našeg postojanja, baš kao što je ušao u svako drugo stanje u koje smo i mi pozvani. Nije moguće da smo pozvani ići tamo gdje Tvorac i Usavršitelj naše vjere nije išao prije nas. „Kao što je Krist umro za nas, i bio pokopan; tako jednako treba vjerovati da je sašao nad pakao.“ I to, također,“radi nas ljudi i radi našeg spasenja“.

Biskup Gibson u svom komentaru na Članke ističe nešto izravno i od pomoći. On piše:

„Krist… je ispunio sve uvjete smrti stvarno i istinski kao (što je ispunio i) uvjete života. Ako pakao i podzemlje… predstavlja nevidljivi svijet pokojnika, tada je smrt neminovna za svako ljudsko biće, čije stanje predstavlja odvajanje duše i tijela, ipso facto, „silazak u pakao“ uključuje svakoga tko mu je podložan. Ako je, dakle, naš Gospodin doista umro na križu, bilo je potrebno da Njegova ljudska duša prijeđe u svijet duhova, i „siđe u pakao“.

Gibson tada također citira odjeljak iz djela B.F. Westcott-a, The Historic Faith, koju također citira i Griffith-Thomas na 69. stranici svog teksta:

„Krist je svojim umiranjem u potpunosti sudjelovao u našoj sudbini. Njegovo je tijelo položeno u grob. Njegova je duša prešla u stanje za koje mi mislimo da će i naša duša prijeći. On je za Boga izborio pobjedu, i tako posvetio svako stanje ljudskog postojanja. Mi ne možemo nigdje biti gdje i On sam nije bio. On je nosio našu narav dok je živio; nosio je našu narav kad je umro.“ Ovo naime, da bi se ispunilo uvjete smrti, može bez oklijevanja biti zabilježeno kao… svrha silaska.“ (str 169-170)

Stoga Griffith-Thomas ispravno zaključuje:

„Najbolje, i doista jedino, moguće tumačenje je da ova doktrina proizlazi iz istovjetnosti našeg Gospodina s nama u ovoj, kao i svim drugim bitnostima. Ovo se čini kao pravo značenje njegovog mjesta u Vjerovanju, a stoga i u samim Člancima. Tako se uzima u obzir da je naš Gospodin zadovoljio svaki zahtjev čovještva „radi nas ljudi i radi našeg spasenja“. On je bio rođen, odrastao je, živio, umro, tijelo mu je bilo u grobu, Njegov duh je otišao u nevidljivi svijet čekajući uskrsnuće, On je uskrsnuo, i bio uznesen. Stoga i Vjerovanje i Članci naglašavaju činjenicu, i stoga svjedoče o stvarnosti Njegovog djela u našu korist.“ (str 68-69)

Preostaje nam još dodati da je ovo najvjerojatnije bilo shvaćanje rane Crkve obzirom na stvarnost Kristovog silaska nad pakao. Jer kako  na  drugi način kako objasniti zanimljive pojmove Atanazijevog vjerovanja. Ta postavka govori o Kristu,

„Koji je trpio za naše spasenje: sašao nad pakao, ustao ponovo treći dan od mrtvih. Uzašao na nebesa, sjedi zdesna Ocu, Bogu Svemogućemu: odakle će doći suditi žive i mrtve. O čijem će dolasku svi ljudi ponovno ustati sa svojim tijelima: i dati račun za svoja vlastita djela.“

Atanazijevo vjerovanje ne spominje ništa o Kristovom „raspeću, smrti i ukopu“. Jer ovaj iskaz vjeroispovijedanja, koji je između ostalog najodređeniji i najdetaljniji, procijenjen je kao dostatan da progovori o Kristovom „silasku nad pakao“. A to se vidi u tome što sadrži sve što je najnužnije za reći i vjerovati vezano za činjenicu da je Isus Krist u potpunosti ušao u stanje smrti  radi nas, s nakanom da bi nas mogao uskrsnuti u život.

Autori: Leonard Wayne i Jonathan Riches

Prijevod s engleskog: Danijel Milas

Naslovna fotografija: Foto: http://www.trinitycollegebristol.ac.uk

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s