Krist iskusio strašnu smrt i tjelesnu bol nas radi. Trpio je neizrecive bolove i osjećao sav užas fizičke boli.

No, uz sve to, Isus je prolazio i duševnu patnju jer je osjetio svu težinu Božjega gnjeva prema grijehu.

Razmatrajući u svojim Isntitucijama kršćanske vjere “Apostolsko vjerovanje” u dijelu koje govori o Kristovom silasku nad pakao, Jean Calvin kaže:

“Ne trebamo ovdje izostaviti njegov “silazak u pakao”, jer je to od velike važnosti za spasenje. Premda se iz zapisa crkvenih otaca da zaključiti kako ovaj odlomak iz Vjerovanja nije nužno uvijek korišten u crkvama, ipak kad se razmatra sustav doktrina, neophodno ga je uvesti u razmatranje, jer govori o korisnome otajstvu koje se nikako ne smije prezrijeti. (…) Da je Krist umro samo tjelesnom smrću, ništa se ne bi postiglo. Bilo je također nužno da osjeti oštrinu Božje osvete kako bi mogao smiriti Božji gnjev i zadovoljiti njegovu pravdu. Dakle, bilo je nužno da se bori sa snagama pakla i užasom vječne smrti. (…) U svojoj duši trpio je strašnu muku osuđena i nepovratno izgubljena čovjeka (…) Vidimo da je Krist bio tako duboko potišten da je u očaju morao uzviknuti: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” (Mt 27,46).

Heidelberški katekizam, reformacijski spis iz 1563. nam govori u 44. pitanju i odgovoru, o utjesi koju imamo u činjenici da je i Krist “sašao nad pakao”

“Zašto stoji pisano: ‘Siđe nad pakao’? Da u mojim žestokim nevoljama budem siguran kako me je Krist, moj Gospodin oslobodio od paklenih strahova i muke, neizrecivom patnjom, bolima i užasom koje je trpio u svojoj duši na križu a i prije”.

Pomolimo se:

Bože, stvoritelju neba i zemlje, kao što je razapeto tijelo tvoga predragoga Sina bilo položeno u grob i počivalo ove svete subote, daj da tako i mi možemo iščekivati s njim dolazak trećega dana, te uskrsnuti na novost života s njim, koji sada živi i kraljuje s tobom i Duhom Svetim, jedan Bog, u sve vijeke vjekova. Amen. (Knjiga zajedničkih molitava)

Opširniji komentar o ovoj temi na temelju 39 članaka vjere   pogledajte ovdje

Izvor: Jean Calvin, Institucije kršćanske religije, Osijek: Izvori, 1995.

Heidelberški katekizam i Drugo helvetsko vjeroispovijedanje, Osijek: Reformirana kršćanska crkva, 2000.

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.