Šesta prošnja Molitve Gospodnje gasi: “I ne uvedi nas u napast”.
“Nikakva kušnja veća od ljudske snage nije vas zadesila. Bog je vjeran i neće dopustiti da budete kušani preko vaših snaga, nego će vam zajedno s kušnjom dati sretan ishod, da je možete podnijeti” (1 Korinćanima 10,13)
Pred nama je pomalo komplicirani dio Molitve Gospodnje koji zasigurno nije preveden na najbolji način. O ovoj prošnji je bilo dosta govora u posljednje vrijeme budući da je sadašnji papa objavio da se mijenja taj dio Molitve Gospodnje, tako da glasi: “Ne prepusti nas u napasti”
VIDI I OVO: I NE UVEDI NAS U NAPAST
Prevedeno s originalnog, grčkog teksta, ovaj dio u Mateju 6, 13 može značiti: “Ne dopusti unići u napast..”, “Ne dopusti da podlegnemo napasti…” U prijevodu Rubena Kneževića stoji: “I ne daj nas u napast”.
No, o čemu se zapravo ovdje radi i napastuje li nas samo đavao, ili nas ipak i Bog stavlja na određene kušnje?
Jakov nam u 1, 13 kaže da Bog “…ne napastuje nikoga”. U katekizmu “Biti kršćanin” u 205. odgovoru čitamo kako “Bog nikada nikoga ne napastuje na grijeh, niti je on uzrok grijeha, ali, kako bih ja rastao u poslušnosti, on dopušta da budem ponekad iskušavan kao što je to dopustio Isusu”.
Bog je suveren i ništa se ne događa ne samo njegova znanja ali i bez njegova dopuštenja. Prvi odgovori Heidelberškog katekizma svjedoči ovu činjenicu u djelu: “…da ni jedna vlas s moje glave ne može pasti bez očeva znanja…”Mnogo je primjera u Božjoj riječi o napastima kroz koje su prolazili i Božji ljudi. Najpoznatiji primjer je onaj Jobov. U njegovom slučaju Bog je dopustio da prođe kroz teške napasti, u Isusovom slučaju, Duh ga je odveo da ga đavao napastuje (Matej 4,1).
Napasti ne možemo izbjeći. Svakodnevno smo suočeni s njima.Luther u svome Velikom katekizmu govori o tri vrste napasti: tijela, svijeta i đavla. Ovom molbom mi tražimo od Boga da nam ne dopusti da podlegnemo niti jednoj vrsti napasti.
Calvin će u Institucijama kršćanske religije reći da nas đavao napastuje “…kako bi nas doveo do prokletstva, osramotio, uništio, dok Bog naprotiv iskušava da bi provjerio iskrenost svojih slugu, stavljajući ih na probu, i da bi ojačao njihovu duhovnu snagu…”. Nadalje će Calvin reći “… đavao napada iz potaje i iznenada, da bi potlačio prije nego postanemo svjesni što se događa. A Bog nas ne iskušava iznad naših moći i tako dovodi napast do sretnog ishoda, kako bismo mogli izdržati i podnijeti sve što nam šalje.”
Dakle, ako možemo tako reći, Sotona napastuje a Bog iskušava. Ako bi smo tražili biblijske primjere jednoga i drugoga, onda možemo reći da je Job bio napastvovan a Abraham iskušan.
Napast dolazi od riječi napadati. Sotona je naš protivnik, i kako smo već rekli, ima za cilj uništiti te nas iz toga razloga svakodnevno napada. Dok nas Bog stavlja na kušnje, iskušava nas, provjerava, ali ne iznad onoga što možemo podnijeti. Zato je kušnja za čovjeka zapravo dobra i može mu donijeti blagoslove. Apostol Jakov kaže: “Blago čovjeku koji trpi kušnju: prokušan, primit će vijenac života koji je Gospodin obećao onima što ga ljube.” (Jakov 1,12).
Oslobođeni smo, kako to kaže spomenuti prvi odgovor Heidelberškoga katekizma, od moći đavla. Sve što nam se događa, mora se uklapati u Božju volju. Prisjetimo se da je volja Božja dobra za nas. Dakle niti napast niti kušnja ne mogu nam nauditi ako smo povezani s Kristom.
Što dakle doista molimo ovom prošnjom? Molimo da nas Bog sačuva od svake napasti (dakle napada), a ako i dopusti da budemo kušani, da ne ostanemo u takvom stanju, da pobijedimo u napasti i kušnji, da ne doživimo poraz, da nas niti jedna napast odnosno kušnja ne odvoji od Boga. A to ne možemo postići bez molitve. Molitvom je i Krist dolazio do pobjede u napastima i kušnjama. Zato, sljedeći njegov uzor, molitvom se oduprimo đavlu a našom postojanošću potvrdimo vjernost Bogu u svakoj kušnji.
Pomolimo se:
Oče naš, svjesni smo da smo svakodnevno izloženi napadima našeg neprijatelja Sotone. Svjesni smo vlastite grješnosti i sklonosti da podlegnemo napadima.Sačuvaj nas stoga u takvom situacijama kako bismo izašli kao pobjednici a ne pobijeđeni. A kada dopustiš na nas određene kušnje, daj da bismo potvrdili svoju ljubav prema tebi. Po Kristu, Gospodinu našem molimo. Amen.
Autor: Biskup Jasmin Milić
Kod preuzimanja ovoga članka obavezno navesti link
Povezani članci:
Zašto Boga nazivamo Ocem? – Tumačenje Molitve Gospodnje
Što to znači da je Bog na nebesima? – Tumačenje Molitve Gospodnje
Kako svetimo ime Božje? – Tumačenje Molitve Gospodnje
Što je kraljevstvo Božje? – Tumačenje Molitve Gospodnje
Što je volja Božja? – Tumačenje Molitve Gospodnje