25. SVIBNJA
Sveti Beda Časni
Biskup i crkveni naučitelj, svestrani znanstvenik. Njegova naročita radost bila je studirati, proučavati i pisati. Bio je pravo čudo svetosti i učenosti svoga vremena.
Danas je sveti Beda Časni, crkveni naučitelj. Rođen je 672. ili 673. godine u sjevernoj Engleskoj, na posjedu benediktinskog samostana. Odgajali su ga benediktinci u samostanu Wearmouthu, a za sebe je rekao da je cijeli svoj vijek po dolasku u samostan proveo u molitvi i proučavanju Svetoga pisma.
Dok je po strogom benediktinskom pravilu iz dana u dan s braćom pjevao časoslov, njegova je naročita radost bila studirati, proučavati i pisati. Imao je smisla, vremena i predanosti za kulturni rad kojim je obogatio stoljeća. Beda je u 19. godini primio đakonat, a u 30. je zaređen za svećenika. Još kao đakon, Beda Časni pisao je gramatička djela, s lakoćom u prozi i stihovima, latinskim i pučkim jezikom.
Od teoloških djela najznačajnija su mu egzegetska, a dijele se u Komentare i Homilije. Zbog tih je djela u Srednjem vijeku uživao naziv najslavnijeg bogoslovca. Osobito slijedi Augustina, Jeronima, Ambrozija i Grgura Velikoga. Napisao je i nekoliko asketskih djela.
Ponajviše se proslavio povijesnim djelima od kojih je najvažnije ‘Crkvena povijest engleskoga naroda’ u pet svezaka. Kralj Alfred Veliki preveo je to djelo na anglosaski. Gramatička i pozitivno – znanstvena djela su Bedu Časnoga uvrstila u najučenije ljude srednjega vijeka. Povjesničari i teolozi ističu važnost njegovog djela o svagdašnjoj ili čestoj pričesti, u kojem potiče da se vjernike što više poučava o spasonosnosti primanja svete pričesti.
Sv. Robert Bellarmin, praveći usporedbu sv. Bede Časnoga s njegovim suvremenikom sv. Ivanom Damaščaninom, kaže da je jedan svojom mudrošću prosvijetlio Zapad, a drugi Istok. Beda Časni bio je čudo svetosti i učenosti svoga vremena, pa ga je Crkva uvijek mnogo cijenila.
Napisao je više od 60 knjiga. Sačuvalo se malo njegovih pjesama, ali njegovo stvaranje u prozi bilo je bogato i svestrano. Najprije je pisao propovijedi, biblijske komentare, pisma i rasprave o jezičnim pitanjima. U djelu „Računanje vremena“ uveo je i propagirao Dionizijevo brojenje godina od Kristova rođenja.
Preminuo je 26. svibnja 735. godine.
Izvor: hkm.hr