SPOMENDAN BEDE ČASNOG

25. SVIBNJA

Sveti Beda Časni

Biskup i crkveni naučitelj, svestrani znanstvenik. Njegova naročita radost bila je studirati, proučavati i pisati. Bio je pravo čudo svetosti i učenosti svoga vremena.

Danas je sveti Beda Časni, crkveni naučitelj. Rođen je 672. ili 673. godine u sjevernoj Engleskoj, na posjedu benediktinskog samostana. Odgajali su ga benediktinci u samostanu Wearmouthu, a za sebe je rekao da je cijeli svoj vijek po dolasku u samostan proveo u molitvi i proučavanju Svetoga pisma.

Dok je po strogom benediktinskom pravilu iz dana u dan s braćom pjevao časoslov, njegova je naročita radost bila studirati, proučavati i pisati. Imao je smisla, vremena i predanosti za kulturni rad kojim je obogatio stoljeća. Beda je u 19. godini primio đakonat, a u 30. je zaređen za svećenika. Još kao đakon, Beda Časni pisao je gramatička djela, s lakoćom u prozi i stihovima, latinskim i pučkim jezikom.

Od teoloških djela najznačajnija su mu egzegetska, a dijele se u Komentare i Homilije. Zbog tih je djela u Srednjem vijeku uživao naziv najslavnijeg bogoslovca. Osobito slijedi Augustina, Jeronima, Ambrozija i Grgura Velikoga. Napisao je i nekoliko asketskih djela.

Ponajviše se proslavio povijesnim djelima od kojih je najvažnije ‘Crkvena povijest engleskoga naroda’ u pet svezaka. Kralj Alfred Veliki preveo je to djelo na anglosaski. Gramatička i pozitivno – znanstvena djela su Bedu Časnoga uvrstila u najučenije ljude srednjega vijeka. Povjesničari i teolozi ističu važnost njegovog djela o svagdašnjoj ili čestoj pričesti, u kojem potiče da se vjernike što više poučava o spasonosnosti primanja svete pričesti.

Sv. Robert Bellarmin, praveći usporedbu sv. Bede Časnoga s njegovim suvremenikom sv. Ivanom Damaščaninom, kaže da je jedan svojom mudrošću prosvijetlio Zapad, a drugi Istok. Beda Časni bio je čudo svetosti i učenosti svoga vremena, pa ga je Crkva uvijek mnogo cijenila.

Napisao je više od 60 knjiga. Sačuvalo se malo njegovih pjesama, ali njegovo stvaranje u prozi bilo je bogato i svestrano. Najprije je pisao propovijedi, biblijske komentare, pisma i rasprave o jezičnim pitanjima. U djelu „Računanje vremena“ uveo je i propagirao Dionizijevo brojenje godina od Kristova rođenja.

Preminuo je 26. svibnja 735. godine.

Izvor: hkm.hr

narod.hr

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s