UKRADENI IDENTITET (1): Ustrojstvo Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj

Reformirana konfesija (u narodu poznata i kao kalvinska, po reformatoru Jeanu Calvinu odnosno Reformatska, kako se nazivala u nekim od prethodnih državnih zajednica) prisutna je na prostoru današnje Hrvatske još od 16. stoljeća. Unatoč mnogim izazovima kroz povijest, uspjela je opstati i ostati jedinstvena. No, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, kada je došlo i do osamostaljenja Reformirane crkve u Republici Hrvatskoj, došlo je do podjela unutar iste, te već više od 20 godina dvije reformirane denominacije (Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj i Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj) tvrde, svaka za sebe isključivo, da su jedini pravni sljednik Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj koja djeluje od 1993. a time i pravni sljednik Reformirane kršćanske crkve nekadašnje Jugoslavije.

U nekoliko članaka bit će predstavljen razvoj Reformirane crkve od njezina ustrojstva u Republici Hrvatskoj pa sve do danas, te će se na temelju dokumentiranih činjenica zaključiti koja je od dvije reformirane denominacije, koju uglavnom čine etničke mađarske župe, doista pravni sljednik one crkve koja se 1993. godine ustrojila u Republici Hrvatskoj kao samostalna denominacija.

USTROJSTVO REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE U HRVATSKOJ

Od osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine pa sve do početka 1993. godine Reformirana crkva na prostoru Hrvatske de iure je i dalje imala svoje sjedište u Srbiji (Feketiću) te bila dio Reformirane kršćanske crkve u Jugoslaviji a de facto je zapravo bila samostalna. Jedino su one župe sa svojim svećenicima, koje su se nalazile na okupiranom teritoriju, bile pod jurisdikcijom jugoslavenske Reformirane crkve.

Sinadolno vijeće Reformirane kršćanske crkve Jugoslavije (Reformatske hrišćanske crkve Jugoslavije) na svojim sjednicama od 21.05.1992. i od 21.09.1992. donijeli su odluku da se crkvene općine na prostoru Slavonije i Baranje mogu same organizirati kao samostalna crkva, ukoliko to prilike zahtjevaju.  Zapisnici s navedenih sjednica Sinodalnog vijeća su sačinjeni na mađarskom jeziku.

Zapisnik Sinodalnoga vijeća Reformatske hrišćanske crkve u Jugoslaviji, od 21.05. 1992. 
Zapisnik Sinodalnoga vijeća Reformatske hrišćanske crkve u Jugoslaviji, od 21.09. 1992. 

Prvi skup dijela reformiranih crkvenih općina[1] koje su nakon raspada SFRJ ostale na prostoru Republike Hrvatske, dogodio se 30. siječnja 1993. godine. Kada kažemo dijelom, time podrazumijevamo one crkvene općine koje su djelovale na slobodnom prostoru Republike Hrvatske. Baranjske reformirane crkvene općine, kao i dio slavonskih još uvijek su se nalazile, kako smo spomenuli,  na okupiranom prostoru te su bile pod jurisdikcijom Reformirane crkve Jugoslavije. No, kako su pojedini vjernici i tih župa, zajedno s dva svoja svećenika bili na slobodnom prostoru Republike Hrvatske, tako su i oni, u ime tih crkvenih općina, bili delegati na navedenom skupu.

Skup je održan u Osijeku, odnosno u prigradskom naselju Retfala u kojem se nalazi Reformirana crkva, u prostorijama Mađarskog kulturnog društva „Népkőr“.

Na ovome skupu, koji je zapravo postao ustrojbena Sinoda Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, prisutni su bili delegati sljedećih crkvenih općina:

  1. Vinkovci
  2. Bjeliševac
  3. Pleternica
  4. Retfala (Osijek)
  5. Osijek
  6. Hrastin

Te predstavnici onih župa koje su se nalazile izvan slobodnog prostora RH:

  1. Tordinci
  2. Laslovo
  3. Korođ
  4. Bilje
  5. Kopačevo
  6. Lug
  7. Vardarac
  8. Suza

Od svećenika su bili prisutni:

Andel Károly, Endre Lángh, János Kettős i János Kanalas.

Sinoda proglašava da je ustrojena Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj je usvaja Ustav kao prvi i temeljni crkveno-pravni akt crkve.

Bira se i vodstvo crkve i to:

Za biskupa:[2] župnik Endre Lángh

Za tajnika Sinode: župnik Andel Károly

Za računovođu: župnik Andel Károly

Za misijskog referenta: župnik János Kettős

Za staratelja:[3] Zemaljske crkve:[4] dipl. Pravnik Jaroslav Mahaček

Za zamjenika staratelja: János Antal iz Hrastina.

Nakon ove ustavotvorne i ustrojstvene (osnivačke) Sinode, Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj postala je i de iure i de facto samostalna i neovisna crkvena organizacija od drugih crkava s kojima je u bivšoj državi bila u jedinstvenoj crkvi odnosno denominaciji. Od Reformirane crkve u Jugoslaviji osamostalila se i Reformirana crkva u Sloveniji, pa su tako od nekadašnje jedinstvene crkve nastale tri neovisne i samostalne Zemaljske crkve (u Jugoslaviji, u Hrvatskoj i u Sloveniji).

[1] Crkvene općine odnosno župe, jesu organizirane zajednice vjernika na jednom prostoru (u gradu ili selu) koje imaju svoga župnika, redovita bogoslužja i sl.
[2] Biskup unutar sinodalno-prezbiterijalnog sustava kakav je tradicionalno bio prihvaćen od strane Reformirane crkve koja djeluje na ovim prostorima, jest klerik, koji se bira na mandat od šest godina. Njegov status nije jednak onome koji ima biskup u episkopalno uređenim crkvama. Nakon izbora, biskup treba biti propisno instaliran u službu posvećenjem, odnosno polaganjem ruku drugih Reformiranih biskupa (uglavnom mađarskih reformiranih crkava koje djeluju u Mađarskoj, Ruminjskoj, Ukrajini, Slovačkoj, Srbiji i sl.).
[3] Staratelj je laički predstavnik u vodstvu crkve. Naime, sukladno Sinodalno – prezbiterijalnom ustrojstvu Reformirane crkve, uz biskupa, koji se bira iz redova klera, crkvu vodi i staratelj koji se bira iz redova laika. Oni zajedno čine predsjedništvo crkve.
[4] Zemaljska crkva je termin koji se koristio za jedinstvenu Reformiranu crkvu na prostoru određene države.

S55C-6e20021316140_0001

S55C-6e20021316141_0001
Zapisnik sa prve Sinode Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj

Nakon ove ustavotvorne i ustrojstvene (osnivačke) Sinode, Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj postala je i de iure i de facto samostalna i neovisna crkvena organizacija od drugih crkava s kojima je u bivšoj državi bila u jedinstvenoj crkvi odnosno denominaciji. Od Reformirane crkve u Jugoslaviji osamostalila se i Reformirana crkva u Sloveniji, pa su tako od nekadašnje jedinstvene crkve nastale tri neovisne i samostalne Zemaljske crkve (u Jugoslaviji, u Hrvatskoj i u Sloveniji).

Nastavak Prva registracija Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj

 

dr.sc. Jasmin Milić

 

Povezani članci: REFORMIRANA KALVINSKA ILI REFORMATSKA CRKVA MAĐARA-IZRAVNI SLJEDNIK REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE?

Naslovna fotografija: Reformirana crkva i župni dvor u Osijeku (Retfala) kepesujsag.com

Kod preuzimanja ovoga članka, obavezno navesti link.

 

Odgovori