János Kopácsi Kettős izabran za biskupa Reformirane kršćanske crkve -UKRADENI IDENTITET (7)
Reformirana konfesija (u narodu poznata i kao kalvinska, po reformatoru Jeanu Calvinu odnosno Reformatska, kako se nazivala u nekim od prethodnih državnih zajednica) prisutna je na prostoru današnje Hrvatske još od 16. stoljeća. Unatoč mnogim izazovima kroz povijest, uspjela je opstati i ostati jedinstvena. No, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, kada je došlo i do osamostaljenja Reformirane crkve u Republici Hrvatskoj, došlo je do podjela unutar iste, te već više od 20 godina dvije reformirane denominacije (Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj i Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj) tvrde, svaka za sebe isključivo, da su jedini pravni sljednik Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj koja djeluje od 1993. a time i pravni sljednik Reformirane kršćanske crkve nekadašnje Jugoslavije.
U nekoliko članaka bit će predstavljen razvoj Reformirane crkve od njezina ustrojstva u Republici Hrvatskoj pa sve do danas, te će se na temelju dokumentiranih činjenica zaključiti koja je od dvije reformirane denominacije, koju uglavnom čine etničke mađarske župe, doista pravni sljednik one crkve koja se 1993. godine ustrojila u Republici Hrvatskoj kao samostalna denominacija.
Prethodni članci:
USTROJSTVO REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE U HRVATSKOJ
PRVA REGISTRACIJA REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE U HRVATSKOJ
PRAVNA OSOBNOST I PRAVO VLASNIŠTVA REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE I REFORMIRANIH ŽUPA U HRVATSKOJ
NELEGALNO PONIŠTENJE LEGALNE SINODE
RASKOL U REFORMIRANOJ KRŠĆANSKOJ CRKVI I NASTANAK NOVE CRKVE
SINODA U KOPAČEVU, 12.06.1999. GODINE
Kako smo u prethodnom članku naveli, gospodin Endre Langh je zajedno s onim svećenicima i predstavnicima crkvenih općina koji su podržali njegovo nelegalno “poništenje Sinode” iz Luga, organizirao svoju Sinodu u Osijeku (Retfala) 20. veljače 1999. godine. Ta je Sinoda zapravo bila osnivačka Sinoda nove vjerske zajednice koja se, nepoštujući odluke legalnih tijela Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj odvojila od iste.
Provedbeni odbor je nastavio svoje djelovanje te je planirala Sinoda za svibanj ipak sazvana za 12. lipanj 1999. Razlog tomu je što se čekalo da odbori crkvenih općina daju svoje primjedbe na prijedloge Ustava i ostalih akata Crkve.
Na Sinodi, koja je zapravo bila treća legalna Sinoda Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, pored delegata 10 crkvenih općina, svećenika, te članova Sinodalnoga vijeća, prisutni su bili i ugledni gosti iz bratskih mađarskih Reformiranih (Reformatskih) crkava te uglednici iz političkog i kulturnog života.
Glavne točke dnevnog reda Sinode bile su:
- Čitanje Ustava Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, diskusija i prihvaćanje.
- Čitanje Pravilnika o izborima Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, diskusija i prihvaćanje.
- Izvješće Provedbenog odbora.
- Raspisivanje izbora.
- Razno.
Vezano uz prvu točku dnevnog reda, Sinoda je donijela odluku da se ime crkve s Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj mijenja u Mađarska reformatska kršćanska crkva u Hrvatskoj. Ova je odluka donesena s 3 glasa protiv i 3 suzdržana.
Uz ostale izmijene i dopune ustava, isti je prihvaćen s jednim suzdržanim glasom.
Predsjedavajući Provedbenog odbora, vlč. Đuro varga je podnio izvješće Sinodi o djelovanju Provedbenog odbora u kome je iznio i probleme raskolničkog djelovanja počasnog biskupa Endre Langha te njegovo odvajanje od Reformirane kršćanske crkve, nelegalnim poništenjem Sinode od 7.11.1998. iz Luga te održavanjem Sinode 20. veljače 1999. godine u Osijeku (Retfali).
Provedbeni odbor je potvrdio nelegalnost djelovanja počasnog biskupa Langha te ustvrdio da je Provedbeni odbor jedini bio ovlašten sazvati treću Sinodu Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj.
Sinoda je izvještaj jednoglasno usvojila.
Sinoda je zatim imenovala izbornu Komisiju te donijela odluku o imenovanju odnosno izboru crkvenih dužnosnika.
Naime, sukladno Ustavu Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj iz 1993. godine, kao i Ustavu koji je usvojen na ovoj Sinodi u Kopačevu, crkvene dužnosnike biraju crkveni odbori Crkvenih općina te rezultate šalju izbornoj Komisiji koja o tome obavještava (u ovome slučaju) Provedbeni odbor koji će i nakon Sinode voditi Crkvu do izbora novih crkvenih dužnosnika.
János Kopácsi Kettős izabran za biskupa
Nakon završetka Sinode u Kopačevu, Provedbeni odbor je poslao glasačke listiće crkvenim općinama koji su ih trebali vratiti zapečaćene Izbornoj komisiji najkasnije do 5. srpnja 1999. godine.
Nakon što su Crkveni odbori obavili glasovanje te glasačke listiće poslali Izbornoj komisiji, ista je nakon obavljenog pregleda i prebrojavanja glasova ustvrdila da su izabrani sljedeći crkveni dužnosnici:
Za superintendenta (biskupa): János Kopácsi Kettős
Za glavnog staratelja: Lajos Sója
Za tajnika Sinode: Đuro Varga
Posvećenje i instalacija novoga vodstva Crkve
Posvećenje novoizabranoga superintendenta (biskupa) crkve kao i instalacija drugih izabranih crkvenih dužnosnika obavljena je u Reformatskoj crkvi u Kopačevu 6. kolovoza 1999. godine.
Službu posvećenja i instalacije obavio je pomoćni biskup iz Transilvanije (Rumunjska) Csűry István, senior iz Mađarske Bóka András János te senior i v.d. biskupa Evangeličke crkve u Hrvatskoj, Andreas Lukša.
Nakon Sinode u Kopačevu koja je bila legalna Sinoda Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, te nakon izbora i posvećenja i instalacije novoga vodstva Crkve, ista je nastavila svoje djelovanje imenom Mađarska reformatska kršćanska crkva u Hrvatskoj na čelu sa superintendentom (biskupom) Crkve Jánosom Kopácsi Kettősom.
Nastavak Djelovanje tajnika Državnog povjereništva za odnose s vjerskim zajednicama
dr.sc. Jasmin Milić
Povezani članci: REFORMIRANA KALVINSKA ILI REFORMATSKA CRKVA MAĐARA-IZRAVNI SLJEDNIK REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE?
Kod preuzimanja ovoga članka obavezno navesti link.