Reformirana konfesija (u narodu poznata i kao kalvinska, po reformatoru Jeanu Calvinu odnosno Reformatska, kako se nazivala u nekim od prethodnih državnih zajednica) prisutna je na prostoru današnje Hrvatske još od 16. stoljeća. Unatoč mnogim izazovima kroz povijest, uspjela je opstati i ostati jedinstvena. No, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, kada je došlo i do osamostaljenja Reformirane crkve u Republici Hrvatskoj, došlo je do podjela unutar iste, te već više od 20 godina dvije reformirane denominacije (Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj i Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj) tvrde, svaka za sebe isključivo, da su jedini pravni sljednik Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj koja djeluje od 1993. a time i pravni sljednik Reformirane kršćanske crkve nekadašnje Jugoslavije.

U nekoliko članaka bit će predstavljen razvoj Reformirane crkve od njezina ustrojstva u Republici Hrvatskoj pa sve do danas, te će se na temelju dokumentiranih činjenica zaključiti koja je od dvije reformirane denominacije, koju uglavnom čine etničke mađarske župe, doista pravni sljednik one crkve koja se 1993. godine ustrojila u Republici Hrvatskoj kao samostalna denominacija.

Prethodni članci:

USTROJSTVO REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE U HRVATSKOJ

PRVA REGISTRACIJA REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE U HRVATSKOJ

PRAVNA OSOBNOST I PRAVO VLASNIŠTVA REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE I REFORMIRANIH ŽUPA U HRVATSKOJ

SINODA U LUGU 1998.

NELEGALNO PONIŠTENJE LEGALNE SINODE

RASKOL U REFORMIRANOJ KRŠĆANSKOJ CRKVI I NASTANAK NOVE CRKVE

SINODA U KOPAČEVU I IZBOR NOVOG VODSTVA CRKVE

DJELOVANJE TAJNIKA DRŽAVNOG POVJERENIŠTVA ZA ODNOSE S VJERSKIM ZAJEDNICAMA

HRVATSKE ŽUPE NA UDARU “BISKUPA” LANGHA I USTROJSTVO PROTESTANTSKE REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE

ZAREĐENJE I POSVEĆENJE ENDRE LANGHA

NOVI ZAKON O PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA I POTPISIVANJE UGOVORA S VLADOM REPUBLIKE HRVATSKE

Kako smo u prethodnim člancima više puta naveli, Republika Hrvatska je naslijedila Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica koji je bio na snazi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj od 1978. godine. Sukladno tome Zakonu, vjerske zajednice kao i njihove organizacije, imale su svojstvo građanske prave osobe (NN 14/78, čl. 11).

Pravna osobnost  sukladno ranijem Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica

Kako nije bio propisan registar odnosno evidencija vjerskih zajednica, jedino tijelo koje je izdavalo javnu ispravu bilo je Državni Zavod za statistiku.

U registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku upisuje se Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj 1993. godine. Nakon Sinode u Lugu 1998. te Sinode u Kopačevu 1999. godine, ista mijenja naziv u Mađarska reformatska kršćanska crkva u Hrvatskoj. Tu promjenu evidentira i Državni Zavod za statistiku, te se izdaje nova Obavijest u kojoj je vidljiva promjena naziva kao i činjenica da je Matični broj subjekta ostao isti.

Gospodin Endre Langh, zajedno sa župama koje su odlučile ne prihvatiti odluke legalnih Sinoda, ustrojava novu crkvenu zajednicu te je evidentira kod Državnog zavoda za statistiku pod nazivom: Reformirana kršćanska crkva u RH – Biskupski ured.

 

Usvajanje novoga Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica

Dana 4. srpnja 2002. godine, Hrvatski Sabor usvaja novi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica ( NN 83/02).  Ovaj je Zakon propisao da postojeće vjerske zajednice, dakle one koje su imale pravnu osobnost na dan stupanja na snagu ovoga Zakona trebaju  se evidentirati u Evidenciji vjerskih zajednica dok će se nove vjerske zajednice moći registrirati nakon što djeluju kao građanske udruge te nakon što dokažu da imaju 500 vjernika (čl. 5, 20, 21).

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, dakle 4. srpnja 2002. godine, pored ostalih vjerskih zajednica djelovale su i:

1. Mađarska reformatska kršćanska crkva u Hrvatskoj, prvi puta upisana kao pravna osoba u Republici Hrvatskoj  24. veljače 1993. godine (ranijim nazivom Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj) matičnim brojem 0245453  i
2. Reformirana kršćanska crkva u RH – Biskupski ured, prvi puta upisana kao pravna osoba 4. ožujka 1999. godine, matičnim brojem 1427814

Dakle, temeljem svega što smo do sada naveli i u prethodnim člancima kao i temeljem kronološkog pregleda pravnog djelovanja u Republici Hrvatskoj, nedvojbeno je da je Mađarska reformatska crkva u Hrvatskoj pravna sljednica Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj a da je Reformirana kršćanska crkva u RH – Biskupski ured nova zajednica nastala 1999. godine.

Temeljem navedenoga Zakona ustrojit će se Evidencija vjerskih zajednica u koju će se upisati postojeće  kao i novonastale vjerske zajednice.

 

Potpisivanje Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa  između “Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj” i Vlade Republike Hrvatske

Još prije nego su vjerske zajednice bile Evidentirane u Evidenciji vjerskih zajednica, Vlada je pristupila potpisivanju Ugovora s određenim vjerskim zajednicama. Između ostaloga, dana 4. srpnja 203. godine potpisan je Ugovor s Evangeličkom crkvom u Hrvatskoj i “Reformiranom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj”.  U ime Evangeličke crkve u Hrvatskoj ugovor je potpisao svećenik Branko Berić kao predstavnik ove Crkve a u ime “Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj” potpisnik je biskup Endre Langh. U ime Vlade Republike Hrvatske Ugovor je potpisao tadašnji predsjednik Vlade Ivica Račan.

Naime, iako je donesen novi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, u određenim odredbama je neprovediv ako vjerska zajednica nema potpisan Ugovor s Vladom (pitanje vjeronauka u školi, vjenčanja s učincima građanskog braka, dodjela sredstava iz Državnog proračuna i sl.).

Vlada Republike Hrvatske po njezinoj Komisiji za odnose s vjerskim zajednicama, odnosno po njezinu tajniku Franji Dubroviću, bila je upoznata s činjenicom da je Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj promijenila naziv u Mađarska reformatska kršćanska crkva (Kasnije Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj). Također je bilo evidentno, temeljem svih odluka dotadašnjih Sinoda, kao i temeljem važećih građansko-pravnih propisa da zajednica koju je predstavljao Endre Langh nova zajednica koja ga je izabrala za biskupa 1999. a posvetila 2002. godine. Unatoč svim relevantnim informacija, Vlada je potpisala Ugovor s ovom zajednicom koja se koristila starim nazivom druge zajednice (Mađarske reformirane crkve u Hrvatskoj). U isto vrijeme odbila je potpisati Ugovor s Mađarskom reformatskom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj te ova Crkva do danas nema sva prava koja proizlaze iz Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica.

Dakle, Vlada je, potpisujući Ugovor s “Reformiranom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj” vjerojatno imala na umu onu Crkvu koja se pod tim imenom ustrojila 30. siječnja 1993. godine. No, problem je ta Crkva u vrijeme potpisivanja Ugovora djelovala nazivom Mađarska reformatska kršćanska crkva u Hrvatskoj, a gospodin Langh je tu činjenicu iskoristio da svoju zajednicu predstavi tim ranijim nazivom.

Kronološki redoslijed od prvoga upisa Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, izmjene naziva u Mađarska reformatska kršćanska crkva u Hrvatskoj te sadašnjeg konačnog Reformatska kršćanska crkva mađara u Hrvatskoj. Matični broj potvrđuje da se radi o jedinstvenoh pravnoj osobi.

U brojnim kasnijim dopisima koje je gospodin Franjo Dubrović, tadašnji tajnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama upućivao na različite adrese, više je puta potvrdio da je Vlada potpisala Ugovor s Reformiranom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj koja djeluje samostalno u Republici Hrvatskoj od 30. siječnja 1993. godine. No, je li doista Vlada s tom crkvom potpisala Ugovor?

Iako je za pretpostaviti da je Vlada RH imala namjeru potpisati Ugovor s Reformiranom crkvom koja je sljednica Reformirane crkve iz Jugoslavije, ona je to ipak učinila s novom zajednicom koja se kao takva ustrojila 1999. godine nakon razlaza s legalnim vodstvom Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj.

Evidentno je da je kod potpisivanja Ugovora s Vladom RH došlo do zamjene identiteta dvije reformirane vjerske zajednice.

 

Evidencija vjerskih zajednica

Temeljem navedenoga Zakona, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave donijelo je 9. siječnja 2003. godine  PRAVILNIK O OBRASCIMA I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE VJERSKIH ZAJEDNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sada su, napokon postojeće vjerske zajednice mogle podnijeti prijavu za upis u Evidenciju vjerskih zajednica.

Mađarska reformatska kršćanska crkva u Hrvatskoj je dobila naputak Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave od 1. listopada 2003. godine da se ne može evidentirati pod nazivom Mađarska reformatska kršćanska crkva ukoliko nije dio takve Crkve u Mađarskoj. Ista je izmijenila naziv u Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj te se kao takva evidentirala 13. studenog 2003. godine. Ova upravna procedura je razlog zašto je ista upisana nešto kasnije u Evidenciju od “Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj”.

Reformirana kršćanska crkva u RH – Biskupski ured, evidentirala se  26. rujna 2003. godine u Evidenciji vjerskih zajednica pod nazivom Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj a što joj je omogućeno potpisivanjem Ugovora s Vladom RH. Naime, kako smo već vidjeli, ova se zajednica kod potpisivanja Ugovora već predstavila sa starim nazivom druge vjerske zajednice, bez da je imala i jednu valjanu javnu ispravu koja bi potvrdila da je to njezin stvarni naziv. Vlada RH, a na prijedlog Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, točnije njezinim tajnikom Franjom Dubrovićem je jednostavno to prihvatila kao činjenicu.

Na taj je način zajednica pod vodstvom gospodina Langa htjela sebe predstaviti kao crkvu koja u Hrvatskoj djeluje od 1993. godine s tim nazivom. No, raniji upisi i matični broj vjerskih zajednica jasno određuju tko je od kada djelovao prije evidencije sukladno novome Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica.

 

Promjena naziva Reformirane kršćanske crkve u RH – Biskupski ured u Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj

Sljedeći manevar koji je nova zajednica pod vodstvom Endre Langha učinila jest da je 2005. godine promijenila naziv u Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj. Tim nazivom ova zajednica i danas djeluje. Koji je razlog ove promjene? Naime, sukladno popisu stanovništva iz 2001. godine, vjernika koji su se izjasnili kao kalvini bilo je 4053. Naziv je to kojega su pripadnici reformirane konfesije dobili drugih (po reformatoru Jeanu Calvinu) pa su ga i sami prihvatili kao obilježje svoga identiteta.

Spomenuti broj vjernika bit će veoma značajan kod utvrđivanja visine proračunskih sredstava koje će zajednica gospodina Langha godišnje dobivati. No, jesu li oni koji su se izjasnili kao kalvini doista bili i vjernici zajednice koju je predvodio gospodin Langh? Naime, prije popisa stanovništva “Biskupski ured” je pozvao svoje vjernike da se nikako ne izjašnjavaju kao kalvini (ili kalvinska Crkva).

Kada je po popisu stanovništva iz 2001. godine bilo vidljivo da je broj vjernika koji pripadaju “kalvinskoj” vjeri 4.053 (a kao kalvini izjašnjavali su se svi pripadnici reformirane odnosno reformatske konfesije, a većina njih nije bila dio zajednice koju je predvodio Endre Langh), te kako bi se opravdala sredstva koja je “biskupski ured” na temelju Ugovora s Vladom RH primao iz državnog proračuna (godišnje oko 970.000 kuna po podatcima iz 2011.), isti mijenja naziva na Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj. No, ova crkva dakako nije i ne može biti pravni sljednik Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj koja se evidentirala 1993. godine već isključivo Reformirane kršćanske crkve u RH – Biskupski ured, dakle zajednice koja se odvojila od Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj te prvi puta evidentirala 1999. godine. To je jasno vidljivo i iz matičnoga broja ove zajednice.

Nastavit će se…

dr.sc. Jasmin Milić

Povezani članci: REFORMIRANA KALVINSKA ILI REFORMATSKA CRKVA MAĐARA-IZRAVNI SLJEDNIK REFORMIRANE KRŠĆANSKE CRKVE?

Kod preuzimanja ovoga članka, obavezno navesti link.