Sveti Ćiril Aleksandrijski bio je biskup i crkveni naučitelj. Rođen je oko 370. godine u Aleksandriji, gdje se i školovao. Roditelji su mu bili kršćani pa su i njega poučavali i odgajali u kršćanskom duhu. Uveden je u monaški život, u poznavanje Svetog pisma i raznih crkvenih pisaca. Zaređen je za đakona i svećenika u doba oštrih teoloških rasprava, političkih i unutar crkvenih sukoba. Postao je jeruzalemskim biskupom.
Iskazao se na Efeškom saboru 431. godine, braneći bogoroditeljstvo Blažene Djevice Marije. Te rasprave pratio je sa zanimanjem i obični vjernički puk i o njima nastavljao raspravljati po trgovima i ulicama. Zbog toga je narod, oduševljen završetkom i odlukama Efeškog sabora, priredio veliku bakljadu. Ćiril Aleksandrijski posljednji je veliki predstavnik aleksandrijske škole i grčko-kršćanske književnosti u Egiptu. Bio je učenik svoga strica Teofila, aleksandrijskog patrijarha. Protiv Ćirila je bila sazvana i jedna sinoda na kojoj su se bila okupila 43 biskupa, ali su Ćirilovi sljedbenici uspjeli uvjeriti cara da, kao i papa, osudi Nestorija i njegov nauk, pa je Ćiril iz tamnice pušten na slobodu. Time sukob nije bio završen. Raspirivao ga je i sam Ćiril svojim brojnim pismima i rasprava. Biskupi i teolozi pomirili su se tek poslije Ćirilove smrti godine 444. Njegov spomendan obilježavaju kako istočne tako i zapadne crkve.