Beogradski časopis Pravda 1. lipnja 1940. godine pisao je o sudbini groba reformatora Jeana Calvina u Ženevi. U članku se govori o želji Jeana Calvina da bude sahranjen skromno, kao običan čovjek. Nije želio da se grobno mjesto obilježi jer je, kako se u članku navodi, Calvin bio protiv svih ukrasa i vanjskih obilježja.
Njegov grob, kako stoji u tekstu, nije se ni po čemu razlikovao od drugih grobova siromašnih građana.
– Na grobu je zasađena jedna žalosna vrba, a kada je ona istrunula, Calvinove pristalice su na grobu podigle malu kamenu ploču s inicijalima A. K. – pisala je Pravda.
Kako se taj kamen vremenom izgubio, više se nije znalo na kom mjestu počiva Calvin.
– Skoro se međutim javio stari ženevski svećenik Spajer, koji tvrdi da točno zna ono mjesto gdje se nalazi grob velikog reformatora. U svećeničkoj obitelji su očevi stalno kazivali svojim sinovima gdje se nalazi grob Calvinov – navodi se u tekstu.
Reformirana crkvena općina u Ženevi je odlučila da ipak ne dira grob reformatora, već da jednom kamenom pločom u blizini obilježi njegovo mjesto počinka.
No, pravi razlog Calvinove želje da se ne obilježi njegovo grobno mjesto je zapravo bio da se izbjegne hodočašće na njegov grob i štovanje istoga.
Vidi i ovo: