Često se susrećem s pitanjem: vjeruju li protestanti u Mariju? Ovakvo je pitanje nespretno postavljeno, jer vjerujemo u Boga, a možemo govoriti o tomu kakvo mjesto Marija zauzima u našoj teologiji, našem štovanju, odnosno poštovanju.
Poštuju li protestanti Mariju?
Protestanti dakako poštuju Mariju i pozvani su nasljedovati njezin primjer poslušnosti Bogu. Stoga je neopravdano podcjenjivanje Marijine uloge kod pojedinaca koji nerijetko za sebe tvrde da su protestanti.
Anđeo Gabriel je rekao Mariji: “Gospodin s tobom, blagoslovljena si među ženama.” Time je izrekao važnu istinu da je Marija odabrana između svih djevojaka i žena toga vremena kako bi se po njoj rodio Spasitelj svijeta. Doista je to velika privilegija i to ne možemo zanemariti. Anđeo Gabriel također govori Mariji da će je blaženom zvati svi narodi. I to nam svjedoči da se njeno ime treba uzimati s velikim poštovanjem među svim narodima.
Martin Luther je o Mariji izrekao sljedeće:
Ona je najsjajnija žena i najplemenitiji dragulj u kršćanstvu nakon Krista. Ona je personificirana plemenitost, mudrost i svetost. Nikad je ne možemo dovoljno poštovati. Ipak ju moramo tako poštovati i hvaliti da ne povrijedimo Krista ni Pismo.
(Propovijed, Božić, 1531.)
Mariju bi trebalo poštovati kao što je ona sama htjela i kao što je izrazila u Veliča. Hvalila je Boga zbog njegovih djela. Kako mi onda možemo hvaliti nju? Pravo poštovanje Marije je čašćenje Boga, hvala njegove milosti…Marija nije takva zbog sebe, nego zbog Krista…Marija ne želi da dođemo k njoj, nego po njoj Bogu.
(Objašnjenje Veliča, 1521.)
Složit ćemo se i u tome da, za razliku od rimokatolika i pravoslavnih, protestanti ne mole Mariju i ne iskazuju joj štovanje već poštovanje. Protestanti je poštuju u smislu nasljedovanja njezinog primjera, velike i požrtvovne vjere dok molitve upućuju jedino i isključivo Bogu. Molitva je naime sredstvo štovanja. Dok heroje vjere, pa i Mariju možemo poštovati, Boga jedino možemo štovati i uzvisivati.
Bogorodica?
Uz Marijino ime vezuju se različiti nazivi: Blažena djevica Marija, Gospa, Kraljica neba, i sl. Najstariji i najčešći naziv jest Bogorodica. Je li ovaj naziv biblijski opravdan i vjeruju li protestanti da je Marija Bogorodica?
Naime, i danas postoje oni koji to dovode u pitanje pa se stvara dojam kako su protestanti odbacili ovaj naziv za Mariju.
Kako je nastao naziv Bogorodica?
Prva koja je nazvala Mariju Bogorodica jest njezina rođakinja Elizabeta:
»Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? (Luka 1,42).
Ako je dakle Elizabeta prepoznala da Marijin plod utrobe njezine jest Gospodin (dakle sam Bog), onda ju je pozdravila kao onu koja će roditi samoga Boga, Majku Gospodnju odnosno Majku Božju.
Naziv Bogorodica prijevod je grčke riječi Theotokos (Θεοτόκος ). Iako se koristio i ranije, on se proglašava kao valjani naziv za Mariju u cijeloj Crkvi, na Efeškom saboru 431. godine.
Što je bio povod toj odluci?
Naime, od 4. stoljeća u Crkvi se javljaju prijepori oko Kristova božanstva i Kristove naravi. Tako je carigradski biskup Nestorije (oko 386.-451.) naučavao da su ljudska i božanska narav u Kristu podijeljene te da je stoga Marija samo Kristorodica a ne i Bogorodica. Dakle, po tome učenju Marija je rodila samo ljudsku narav Kristovu a ne i božansku. Time je Nestorije i začetnik kasnije od Crkve osuđene hereze nestorijanstva.
Ovome se učenju suprotstavio sv. Ćiril Aleksandrijski (oko 376.- oko 444.) koji je smatrao da je Krist od svoga utjelovljenja Bogočovjek, da su u njemu dvije nepomiješane i nerazdjeljive naravi, jer nas je samo kao bogočovjek mogao spasiti. Ukoliko je samo čovjek rođen, onda je samo čovjek i umro na križu. U tom slučaju njegova smrt nema nikakvoga učinka za spas ljudskoga roda.
Naziv Bogorodica ukazuje na Kristovo božanstvo
Temeljno vjerovanje kršćanstva o Kristu jest da je on bogočovjek. Dakle, pravi Bog i pravi čovjek. Zato i naziv za Mariju, Bogorodica potvrđuje ovu značajnu istinu o Kristu.
Učenje sv. Ćirila Aleksandrijskog, koje je bilo i ranije vidljivo kod ranih crkvenih otaca koji o Kristu govore kao potpunom Bogu i potpunom čovjeku, potiskuje Nestorijevu herezu. Stoga, ako je Krist Bogočovjek, a jest, onda je i Marija Bogorodica a ne samo Kristorodica. Dakle, naziv Bogorodica zapravo je kristološki i ukazuje na ispravno poimanje Kristove naravi.
Kada kažemo da je Marija Bogorodica, time ne smatramo da je ona rodila Boga u vječnosti već u vremenu. Ona je postala majka onome koji svoj vječni bitak ima u vječnosti ali dolazi kao Bog u ljudskom tijelu (utjelovljen u vremenu) po Mariji koja postaje Bogorodica. Isus je Bogočovjek od utjelovljenja. On ne postaje Bog nakon rođenja.
Za protestantske reformatore nije bilo sumnje da je Marija Bogorodica. Oni su se držali Kristologije kako ju je razumjela rana Crkva, a time i Marijinog naziva Bogorodica.
Stoga, ako ispravno razumijemo Krista, ako je za nas on pravi Bog i pravi čovjek, i kao takav utjelovljen, onda je naziv Bogorodica za Mariju valjan i pravovjeran. Jer on zapravo govori o Kristovu identitetu – Krist je pravi Bog!
Autor: Biskup Jasmin Milić
Kod preuzimanja ovoga članka obavezno navesti link.
Naslovna fotografija: churchofjesuschrist.org
UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.