NOVO! Elektroničko izdanje Nauka krstjanskog iz 1871. godine.

Nakon što je 2016. godine objavljen pretisak hrvatskog izdanja publikacije Nauka Krstjanskog na porabu Sljedbenikah Helvetske Vjeroizpoviesti, smatrali smo potrebnim ponuditi čitateljstvu dodatnu elektroničku inačicu. Time je smo ove tekstove učinili dostupnijima znanstvenicima različitih znanstvenih polja, primjerice teologije, kršćanske pedagogije, kroatistike, povijesti kao i drugoj zainteresiranoj znanstvenoj i stručnoj javnosti.

Elektroničku verziju možete skinuti ovdje. (Ukoliko imate problema sa skidanjem, javite nam se na e-mail ipaprkc@gmail.com).

Poučavanje kršćanskog nauka naložio nam je Gospodin Isus Krist neposredno prije svog uznesenja na nebo: Pođite dakle i učinite mo-jim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Sveto-ga.[1] Tog naloga Apostoli i njihovi nasljednici pridržavali su se tije-kom kršćanske povijesti sve do današnjih dana. Pojam katekizam[2] kao terminus technicus u suvremenom smislu prvi put je naveden u 1375 godine u Katekizmu laika koji je objavio, uz Wycliffeove prilagodbe, nadbiskup Yorka.[3] Martin Luther je 1529 godine obja-vio svoj Veliki katekizam, namijenjen pastorima i Mali katekizam, namijenjen početnicima u vjeri.[4] Luther je također rodonačelnik pe-dagoško-didaktičkog formata u kojem se kršćansko poučavanje odvija metodom pitanje-odgovor. Po uzoru na Lutherove katekizme, Jean Calvin je 1542. godine publicirao na francuskom jeziku Katekizam crkve u Ženevi, Priručnik za podučavanje djece u kršćanstvu u kojem pastor propituje, a dijete odgovara, koji je sadržavao 373 pitanja i odgovora.[5]

Polgárov Nauk Kristijanski slijediLutherov i Calvinov katehetski format pitanja i odgovora. Sastoji se od tri dijela. Prvi dio, koji se naziva Povijest Vjerozakona, u osam poglavlja navodi pitanja i odgovore o nauku Svetog pisma. U drugom dijelu naziva Kršćanski Vjeronauk u sedam poglavlja naučava o: (1) Bogu i o svetom pismu, (2) stvaranju i providnosti – uzdržavanju, (3) griehu prarodiljah naših, (4) Isusu i vjeri u njega, (5) svetotajsvih – (sakramentih), (6) crkvi kršćanskoj i (7) stanju čovjeka poslje smrti. U trećem dijelu naziva Nauk kršćanske čudorednosti, sadržajčetiri poglavlja je slje-deći: (1) općeniti uvod, (2) dužnosti prema Bogu, (3) dužnosti pre-ma sebi i (4) dužnosti prema bližnjemu. Na kraju se nalaze molitva prije pričesti, molitve o primanju kruha, o primanju čaše i molitva poslije pričesti. Nauk Kristijanski sadrži ukupno 322 pitanja i odgovora od kojih prvi dio 144, drugi dio 87 i treći dio 91 pitanje i odgovor.[6]

Nauk Kristijanski je dio bogate tradicije protestantskih dokumenata koji su nastajali tijekom proteklih pet stotina godina nakon reformacije. Osobita vrijednost tog teksta je njegova dostupnost hrvatskom puku na jeziku kojeg je narod govorio i mogao razumjeti. A to je bila i ostala jedna od glavnih tekovina reformacija.      

Autor Nauka Krstjanskog (naslov mađarskog izvornika je Rövid útmutatás a keresztény vallás előadására, hrvatski Kratke upute za predstavljanje kršćanske vjere) je Mihály Polgár. Publikacija je tiskana u Pešti 1843. godine. Mihály Polgár je bio biskup biskupije Duna-mellék između 1846. i 1854. godine. Rođen je 24. prosinca 1782. godine u Törökszentmiklósu, a umro u 71. godini 9. svibnja 1954. godine u Kecskemétu. Srednju školu pohađao je u svome rodnom gradu, a studij je nastavio u Debrecinu od 1795. godine do 1806 ka-da je diplomirao. Od 1809. do 1812. odlazi na studijsko putovanje u inozemstvo. Boravio je godinu i pol dana na sveučilištu u Göttin-genu te na nekoliko drugih njemačkih i nizozemskih sveučilišta.

Kao student bio je odgajatelj Ferenca Kölcseyja.[7] Služio je kao pastor od 1812. godine u  Hódmező-Vásárhelyu, a od 1819. u Kecs-kemétu. Tijekom prve godine djelovanja u Kecskemétu, biskupija Dunamellék izabrala ga je za vijećnika i bilježnika, a 1827. postao je biskup u biskupiji Kecskemét, a od 1846. biskup biskupije Duna-mellék.[8] Bio je dobar govornik, a djela koja je napisao odnose se na tekstove crkvene povijesti, vjeronauka,  pjesama te nekoliko po-smrtnih govora.

Nauk Kristijansk preveo je s mađarskog i za tisak priredio tordinački župnik Elek (Aleksa) Kulifay. Rođen je 28. svibnja 1837. godine u mjestu Cece u središnjoj Mađarskoj, a umro je 15. srpnja 1912. godine u selu Tordinci (Valkótardu) koji se nalaze u blizini grada Vinkovaca odnosno danas u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Potje-če iz stare obitelji pastora reformirane crkve, koja od 1649. godine nosi plemićku titulu koju je stekao njihov predak Györgyja Kuli-faya. Otac mu je bio István pl. Kulafy, pastor reformirane crkve u mjestima Cece i Zengővárkony, a majka György pl. Szederkényi. Djed po ocu István pl. Kulifay također je bio reformirani pastor. S Kálmán Ágnest vjenčao se 1865 godine i s njom imao petoro djece (Jolána, Margitu, Istvána, Józsefa i Eleka). Kći Margita (1873 – 1961) bila je reformirana učiteljica kao i sin József (1880 – 1934). Sinovi István (1875 – 1906.) i Elek (1884 – 1957) bili su također re-formirani pastori.

      Studij teologije završio je 1859. godine na Peštanskoj teološkoj akademiji (danas Reformirano sveučilište Karoli Gáspár) te postao učiteljem u mjesu Kórógy (Korođ) nedaleko od Tordinaca. Nakon što je 1863. godine položio prvi svećenički ispit, biskup Pál Török zaredio ga je za pastora-učitelja.

      U Tordince je došao 1862. kao mladi kapelan iz Korođa. Njego-vim zalaganjem sagrađena je crkvena zgrada, župni stan te zgrada škole. Zauzeo se da od 1868 godine tordinačka župa ponovno posta-ne samostalna crkvena općina. Izvrsno je naučio hrvatski jezik te je prevodio brojne crkvene spise s mađarskog na hrvatski jezik. U Tordincima je  Elek (Aleksa) Kulifay služio sve do svoje smrti 15. srpnja 1912. godine. Pokopan je na mjesnom reformira-nom groblju u Tordincima. Kao priznanje za svoju dugogodišnju pastorsku i župničku službu, uz odobrenje cara Franje Josipa, ma-đarskog i češkog kralja te ministra Károlyja Khuen-Héderváryja, odlikovan je 24. listopada 1909 godine Okrunjenim zlatnim križem za zasluge (Goldenes Verdienstkreuz mit der Krone).[9]


[1] Evanđelje po Mateju 28,19. Novi zavjet. 19. izdanje. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, str. 104.

[2] Katekizam, iz antičkog grčkog κατηχέω (katēkhéō): usmeno podučavati.

[3] Lay Folks Catechism: or, The English and Latin versions of Archbishop Thoresby’s Instruction for the people : together with a Wycliffe adaptation of the same, and co-rresponding Canons of the Council of Lambeth. Internet archive. Dostpuno na: (28. 02.2021.)<https://archive.org/details/layfolkscatechis00thoruoft/page/xl/mode/2up&gt;

[4] Luther, Martin: Veliki i Mali katekizam. Zagreb: Teološki fakultet „Matija Vlačić Ilirik“, 2009.

[5] Ženevski katekizam. Encyclopaedia Britannica online. Prvi se katekizam (1537) pokazao se preteškim za djecu pa ga je Calvin preradio u Ženevski katekizam (1542). Sastoji se od pet odjeljaka: Apostoslko vjerovanje, (2) Deset zapovjedi, (3) Molitva, (4) Riječ Božja i (5) Sakramenti. Zamijenili su ga je Heidelberg i Westminsterski ka-tekizmi. Dostupno na: <https://www.britannica.com/topic/Genev a-Catechism> (28. 02. 2021.).

[6] Radi usporedbe, Lutherov Mali katekizam sadrži 387 pitanja i odgovora.

[7] Ferenc Kölcseyj (1790-1838) bio je pjesnik, kritičar, političar i reformator jezika. Napisao je mađarsku nacionalnu himnu 1823. godine koju je uglazbio Ferenc Erkel.

[8] Prema Mađarskom biografskom leksikonu 1000-1990., ispravljeno i prerađeno izdanje. Glavni urednik Ágnes Kenyeres. Dostupno na: <https://www.arcanum.hu /en/online-kiadvanyok/Lexikonok-magyar-eletrajzilexikon-7428D/p77238/polgarm ihaly-77521/> (28. 02. 2021.). Također, prema Velikom leksikonu Pallas (1893.-1897.) dostupno: <https://mek.oszk.hu/00000/00060/html/0 83/pc008308.html#8> (28. 02. 2021.).

[9] Usp. Kulifay, Aleksa: Bogoljubne piesme. (ur. Milić, Jasmin i Balog, Antal). 2. izd. Osijek: Kršćanski centar „Dobroga pastira“, 2021. str. viii.-ix. Dostupno na: <https:// http://www.bib.irb.hr/1111971/download/1111971.Bogoljubne_piesme_2021.pdf> Pristu- pljeno 28. 02. 2021.

Autor: dr.sc. Antal Balog (Predgovor elektroničkom izdanju)

Povezani članci: Elektroničko izdanje pjesmarice “Bogoljubne piesme” iz 1874. godine

PRETISAK PRVOG PROTESTANTSKOG VJERONAUČNOG UDŽBENIKA NA HRVATSKOM JEZIKU

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Jedna misao o “NOVO! Elektroničko izdanje Nauka krstjanskog iz 1871. godine.

  1. Mili Boze, ovo je tako plemenita i korisna stvar da mislim da bi je i danas trebalo uvesti kao redovan nauk cim dete nauci da cita i pise ( naravno mislim i da je u stanju da shvata). Ovaj nauk me bukvalno odusevio lepotom, skladnoscu, korisnoscu kako za duhovni tako i za ovo zemaljski zivot. I svakako me odusevila ondasnja prosvecenost koju danas gubimo, a vezano je za medicinu i cepljenje. Kako je lepo opisano kolko je to korisno i od Boga dano sredstvo, takodje teoloska pojasnjenja su bas lagana i prijatna. Prosto da imam dete, sam bih ga ucio iz ovog veronauka.
    Hvala vam i na ovom izdanju, pored prelepe pesmarice koja je pravi andjeoski poj, hvala na trudu svima i neka vas Gospod blagoslovi u svemu.

Odgovori