Augsburško vjeroispovijedanje – O SLOBODNOJ VOLJI (članak 18)

Augsburško vjeroispovjedanje (lat. Confessio Augustana), nastalo je 1530. godine. Te je godine car Karlo V. sazvao u Augsburgu sabor na kojem se trebalo odlučiti hoće li evangelici biti priznati u Carstvu…. Više vidi ovdje.

Prethodni članci:

Članak 1 – O Bogu

Članak 2 – O prvotnom grijehu

Članak 3 – O Sinu Božjem

Članak 4 – O opravdanju

Članak 5 – O službi crkve

Članak 6 – O novoj poslušnosti

Članak 7 – O Crkvi

Članak 8 – Što je Crkva?

Članak 9 – O krštenju

Članak 10 – O Večeri Gospodnjoj

Članak 11 – O Ispovijedi

Članak 12 – O pokajanju

Članak 13 – O upotrebi sakramenata

Članak 14 – O crkvenom redu

Članak 15 – O crkvenim obredima

Članak 16 – O građanskim dužnostima

Članak 17 – O Kristovom drugom dolasku i sudu

Članak 18 – O SLOBODNOJ VOLJI

Naše crkve uče da čovjekova volja ima određenu slobodu u postizanju civilne pravednosti i u brojnim stvarima podčinjenim razumu. No, kako bilo, nema moć bez Duha Svetoga, da zadobije Božju pravednost, odnosno duhovnu pravednost; jer čovjek po naravi ne može shvatiti darove Duha Svetoga (1 Kor 2,14) već se do ove pravednosti dolazi u srcu kada je Duh Sveti primljen po Riječi.

U svojoj trećoj knjizi Hypognosticon, Augustin je izrekao te stvari u nekoliko riječi: “Mi priznajemo da svi ljudi imaju slobodnu volju koja im omogućuje da sude prema razumu. No, kako bilo, ovo ih ne osposobljava da, bez Boga, počnu ili (puno manje) postignu bilo što u stvarima koje se odnose na Boga, jer samo u djelima ovoga života oni imaju slobodu da izaberu dobro ili zlo. Pod “dobrim” smatram djela koja proizlaze iz dobra u naravi, a to je volja da radiš u polju, volja da jedeš i piješ, volja da imaš prijatelja, volja da se oblačiš, volja da sagradiš kuću, da se vjenčaš, da imaš stoku, da učiš razna korisna umijeća, ili volja da činiš bilo što, što pridonosi ovome životu. No, ništa od nabrojanog ne postoji bez Božje providnosti, štoviše od Njega i po Njemu ove stvari nastaju i jesu.

S druge strane, pod “zlim” smatram volju za štovanjem idola, volju za ubijanjem i sl.

(Naše crkve osuđuju pelagijance i druge koji naučavaju da bez Duha Svetoga, po snazi naravi, možemo voljeti Boga iznad svega i također držati njegove zapovijedi ukoliko se one tiču dobrih djela. Iako narav u neku ruku može izvesti izvanjska djela jer može zadržati ruke od krađe i ubojstva, no ne može proizvesti unutarnje sklonosti, poput straha od Boga, vjeru u Boga, strpljenje i sl.)

KRATKO RAZMATRANJE

Iako se pitanje slobodne volje više vezuje uz Calvina, i Luther je ovoj temi pristupao s jasnim naglaskom da je čovjekova volja, u odnosu na spasenje, odnosno njegov odnos prema Bogu dar Božji. Ovu temu Luther će posebno naglasiti u svome djelu: “O slobodi kršćanina”. Čovjek je slobodno biće u odnosu prema dobrim i zlim djelima. On se može odlučiti za dobro ili zlo. No čak su i te svakodnevne stvari povezane s providnošću Božjom, te sve od Njega i po Njemu dolazi.

Djelo koje se ovdje pripisuje Augustinu, Hypognosticon ( Hypognosticon contra Pelagians et Coelestinians), nije njegovo. Autor je nepoznat, mada se smatra da ga je napisao netko od Augustinovih suradnika. Augustinu se vjerojatno prirpisuje zbog njegovih rasprava s Pelagijem. Augustin je ovo pitanje obradio u svome djelu “O slobodi volje”.

Pelagijev nauk o ljudskoj slobodi i sposobnosti za činjenje dobrih djela, osuđen je i u ovome članku.

Nastavit će se…

Tekst članka uredio i kratko razmatranje napisao Biskup Jasmin Milić.

Naslovna fotografija: Wikipedia – Freska iz XVIII stoljeća, Bugarska. Lijevo je prikazan anđeo sa vrlinama umjerenost i poniznost a na desnoj strani je đavo sa grijehovima bijes i ljutnja.

Kod preuzimanja ovoga teksta obavezno navesti izvor.

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Odgovori