U nastavku razmatranja Heidelberškog katekizma razmišljamo koja je naša nevolja bez Boga.

Prethodno razmatranje: Što je jedina utjeha u životu i smrti?

Ljudska nevolja bez Boga

3. Kako spoznaješ svoju bijedu?

Iz Zakona Božjeg.

Kratko razmatranje:

Zakon Božji je otkrivenje Božjeg karaktera (“Tako: Zakon je svet, i zapovijed je sveta, i pravedna, i dobra.” Rimljanima 7, 12);. Kada vidimo što Bog sve traži od nas u Deset zapovijedi, shvaćamo da smo skoro svaku zapovijed nebrojeno puta prekršili i da ih ne možemo u potpunosti izvršiti.

“Ta tko sav Zakon uščuva, a u jednome samo posrne, postao je krivac svega.” (Jakov 2,10)

Suočeni s Božjim Zakonom, shvaćamo da smo u nevolji, odnosno bijedi (“Zbilja ne razumijem što radim: ta ne činim ono što bih htio, nego što mrzim – to činim.” Rimljanima 7, 15).

4. Što Božji Zakon zahtijeva od nas?

Krist nas u Mateju 22,37-40 sažeto uči: «Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga je ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima o visi sav Zakon i Proroci.»

Kratko razmatranje:

Krist je cijeli Zakon sažeo u dvije zapovijedi ljubavi. Prve četiri zapovijedi govore o ljubavi prema Bogu a ostalih šest o ljubavi prema bližnjem. Boga trebamo ljubiti cijelim svojim bićem a bližnje onako kako ljubimo i sebe. Zato možemo reći da druga zapovijed govori ne samo o ljubavi prema bližnjima već i ljubavi prema sebi. To nije sebična ljubav već ljubav koja zahvaljuje Bogu za dar života, za sve što nam Bog daje i daje se drugima.

5. Možeš li sve to savršeno održavati?

Ne. Jer sam po naravi sklon mrziti Boga i bližnjega svoga.

Kratko razmatranje:

U svojoj vlastitoj snazi ne možemo održati niti Deset zapovijedi, niti sažetak zakona u dvije zapovijedi ljubavi (“Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama”. 1 Ivanova 1, 8). Po naravi smo skloni suprotstavljati se Bogu, sebični i spremniji na mržnju nego na ljubav. Zato se ljudi međusobno svađaju, ogovaraju jedni druge, zavidni su, skloni da podmeću jedni drugima zlo (“Među njima smo i mi nekoć živjeli u požudama tijela svoga, udovoljavajući prohtjevima tijela i ćudi, te po naravi bijasmo djeca gnjeva kao i drugi.” Efežanima 2,3).

Često je to slika i onih koji sebe nazivaju kršćanima. Zato je rješenje naše nemoći sam Krist , koji nas nanovo rađa čineći nas novim stvorenjem i osposobljava nas Duhom Svetim da živimo za Njega. O tome ćemo više govoriti u daljem razmatranju katekizma.

Vidi i ovo: Može li čovjek živjeti bez Boga?

Molitva:

Gospodine, hvala ti da me suočavaš sa svojim Zakonom koji mi govori da sam bez tebe u nevolji. Ako me po Zakonu i djelima budeš sudio, propadoh. No, tvoja je milost ta koja mi oprašta grijehe ali me i osposobljava da živim za tebe i činim djela ljubavi prema tebi i bližnjima. Daj mi svoje snage u mojoj nemoći.

I molim te onako kako si me ti učio moliti:

OČE naš koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje,
dođi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas.
I otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
I ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla.
Jer tvoje je kraljevstvo i slava i moć
u vjekove. Amen.

Priredio: Biskup Jasmin Milić

Tekst cijelog katekizma vidi ovdje.

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.