Hrastin (mađ: Haraszti^[1])je naselje u sastavu Općine Vladislavci, u Osječko-baranjskoj županiji.

Nekoliko je verzija porijekla naziva Hrastin. Moguće je da dolazi od hrvatskoga imena za drvo hrasta, no vjerojatnije je da dolazi od mađarske riječi haraszt koja ima dva značenja; suho lišće ili paprat. Paprati su naime biljke kojima za rast osobito pogoduju vlažna mjesta a upravo je takva bila okolica Hrastina u srednjovjekovlju i ranonovovjekovlju.

Kratak povijesni pregled o crkvi

Već prije 1730. godine u Hrastinu je postojala je reformatska kapelica. Župni Dom je sagrađen 1776. godine a crkva 1768. godine. Konačno je 1795. godine izgrađena današnja kasnobarokna crkva od pečene cigle. Zvono za crkvu je kupljeno 1775. godine. Vjerojatno je stajalo na drvenom tornju dok se nije izgradio dvoetažni zvonik sa satom u sklopu današnje crkve. Unutrašnjost crkve je dovršena 1798. godine. Godine 1845. crkva je pokrivena crijepom.

U crkvi se nalaze dvije drvene galerije (kora). Jedna za mlade (ispod tornja) a druga sa suprotne strane gdje se nalaze orgulje. Na sredini crkve nalazi se uzvišena propovjedaonica i Stol Gospodnji.

“O hrastinskoj crkvi prvi puta je pisao Ferenc Csikesz, analizirao je oslikani stolarski rad, koji dotad uglavnom nije bio poznat u stručnoj literaturi. Crkvena zgrada je ‘elegantna i visoka, klasične kršćanske orijentacije.’ Toranj prema ulici orijentiran je prema istoku, a zaobljeni kraj apside crkvenoga broda prema zapadu. Prostorijica za izravni ulaz u crkveni brod orijentirana je prema jugu. Unutrašnjost crkve orijentirana je prema središtu, na način da je u sredini sjevernoga crkve propovjedaonica izgrađena od cigli s ukrašenom žbukom i mramornim uzorcima (bez krune nad propovjedaonicom). Ispod propovjedaonice nalazi se svećenikova stolica ispred koje se nalazi ovalni Gospodnji stol (oltar). Istočni dio crkvenoga broda zajedno s klupama namijenjen je ženama, a zapadni muškarcima. Pokraj južnih ulaznih vrata smještene su dvije klupe namijenjene skrbnicima crkve (gondnoki pad).”

Galerije koje imaju elemente klasicizma i baroka su ukrašene daščanim pločama (po osam na svakoj strani). Na njima se prepoznaje šest vrsta uzoraka: cvjetni, drvo jabuke, podijeljena polja (njive), ukrasne vrpce, medaljoni i rozete.

“Hrastinska crkva stradala je od bombardiranja tijekom Domovinskoga rata 1991. godine. Uslijed obnove 2000. godine te su oslikane šarene ploĉe skinute i restaurirane u Budimpešti (Állami Műemlékhelyreállítási és
Restaurátor Központ), odakle su oĉišćene i obnovljene vraćene 2003. godine. Na kasetama oslikanoga kora nalazi se i drugi natpis, upisan žutom bojom: ”DEUS NON SVM, LAETA SE(G)ES”. Tünde Zentai pojašnjava da se radi o riječima njemaĉkoga protestanta Joachima von Beusta (1522.-1597.), iz 13. dijela EvanĊelja po Mateju: ”Non sum laeta seges lolium sum triste sed oro me tamen in messem college Christe tuam” (lat. ‘Nisam sretno sjeme, samo sam tužni kukolj, ali molim te, Kriste, ipak me prikupi u svojoj žetvi’). Ta se pjesma pjevala pete nedjelje nakon krštenja, a zabilježena je u pjesmarici Bicinum Daniela Fridericusa iz 1623. godine.”

Izvor: Denis Njari, Stanovništvo Hrastina, Laslova, Korođa i Retfale u 18. stoljeću i prvoj trećini 19. stoljeća (Doktorski rad).

Pitanje vlasništva

Reformatska ckrvena općina Hrastin u bivšoj je državi bila u sastavu tada jedine Reformirane ili Reformatske crkve na ovim prostorima. U Zemljišnim knjigama je bila upisana pod nazivom Reformatorska crkvena općina Hrastin.

U neovisnoj Republici Hrvatskoj na sinodi u Osijeku (Retfala) 30. siječnja 1993. godine ustrojena je samostalna Reformirana crkva koja se odvaja od tadašnje jugoslavenske crkve, pod nazivom Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj. Na toj su sinodi bili i delegati iz crkvene općine Hrastin.

Godine 1999. nastaje nova reformirana crkva koja se odijelila od Refomrirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, te je u svoj naziv dodala Biskupski ured (Reformirana kršćanska crkva u R.H. Biskupski ured Vinkovci). Na čelu te nove vjerske organizacije bio je Endre Langh koji je unutar iste izabran za biskupa. Godine 2005. ova organizacija mijenja naziv u Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj.

U isto vrijeme nastavlja djelovati Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj koja mijenja naziv u Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj kojim i danas djeluje. Za biskupa ove crkve izabran je Janos Kopacsi Kettos i na tom mjestu je do danas. Dakle, od 1999. godine djeluju dvije Reformirane odnosno reformatske crkve mađarske tradicije: Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj koja je izravni slijednik Reformirane kršćanske crkve Jugoslavije, i Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj kao nova vjerska zajednica nastala odvajanjem 1999. godine. Nažalost, ovoj drugoj se poklanjalo povjerenje da je ona pravni slijednik Reformirane crkve Jugoslavije, te je kao takva uspjela postići mnoge privilegije (Ugovor s Vladom RH) te doći do imovine reformatskih župa koje su djelovale u sastavu Reformirane crkve kroz stoljeća. Tako je bilo i s imovinom reformatske župe u Hrastinu.

Nakon dugogodišnjeg sudskog spora ta utvrđenje pravnog sljedništva, nadležni sud je pravomoćno utvrdio da je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj pravna slijednica Reformirane kršćanske crkve Jugoslavije, od koje se osamostalila 30. siječnja 1993. godine. O navedenoj pravomoćnoj presudi vidi više ovdje.

Promjena naziva (a zapravo vlasništva)

Reformirana kršćanska crkva u R.H, Biskupski ured, dakle nova vjerska zajednica, uputila je 22.03. 2002. godine Zemljišno-knjižnom uredu u Osijeku “Molbu” u kojoj stoji: “Na temelju priloženih isprava molim sud da donese i provede unutra navedeno rješenje”. Ovu molbu potpisuje Endre Langh kao predlagatelj a na istoj se nalazi i žig nove organizacije. Nije jasno o kakvom se rješenju radi budući je od isprava u molbi navedena samo “Potvrda” od 22. ožujka 2002. godine. U spisu pored te potvrde nalazi se i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, Državnog zavoda za statistiku od 16. veljače 1999. godine na ime poslovnog subjekta: “Reformirana kršćanska crkva u R. Hrvatskoj, Crkvena općina” sa sjedištem u Hrastinu, Petefi Šandora 21.

U navedenoj potvrdi Reformirane kršćanske crkve u R.H, Biskupski ured Vinkovci, stoji:

“Potvrđuje se da je sada naziv crkve: ‘Reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj’, Župa Hrastin.”te se traži da se dosadašnji naziv Reformatorska crkvena općina Hrastin promijeni u službeni.“

Nova je vjerska zajednica zatražila da se promjeni naziv povijesne reformatske župe na naziv kojega je ona predložila, čime nije samo promijenjen naziv župe već i vlasništvo župe u korist organizacijskog oblika nove vjerske zajednice.

Reformatska crkvena općina u Hrastinu, koja je imala status pravne osobe, nikada nije donijela odluku o promjeni naziva, nije izjavila istupanje iz Crkve kojoj je pripadala (i pripada) niti je ona kao pravna osoba podnijela zahtjev za promjenom naziva u Zemljišnim knjigama (kao što je to slučaj s nekim drugim župama).

Svojim Rješenjem Z-2441/02 od 2. travnja 2002. godine sud je udovoljio gornjoj molbi. U Istom stoji: “Na temelju potvrde od 22.03.2002. g. dozvoljava se promjena naziva vlasnika na vlastovnici nekretnine upisane u z.k. ul. 191. k.o. Hrastin, tako da umjesto naziva Reformatorska crkvena općina Hrastin , naziv treba da glasi Reformirana kršćanska crkva u RH, Župa Hrastin.” Dakle, sud mijena naziv na temelju potvrde koju je sastavio Endre Langh, biskup novoosnovane vjerske zajednice. No zanimljivo je da sud nije proveo točno vlastito Rješenje već je upisao naziv: Reformirana kršćanska crkva u RH, Crkvena općina Hrastin.

Nakon što je Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj promijenila naziv župe na naziv svog organizacijskog oblika čime je došlo do promjene vlasnika, uslijedile su daljnje promjene.

Dana 24. listopada 2005. Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj Zemljišno-knjižnom odjelu u Osijeku predaje tzv. Uknjižbeno očitovanje kojim biskup te vjerske zajednice, Endre Langh “dozvoljava promjenu naziva u vlastovnici zk.ul. 191, k.o. Hrastin tako da namjesto dosadašnjeg naziva Reformirana kršćanska crkva u RH, Crkvena općina Hrastin, P. Šandora br.21, treba da glasi: Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj.”

Dakle, ne samo da je prvom izmjenom iz 2002. godine Reformatska crkvena općina Hrastin ostala bez svog vlasništva u korist organizacijskog oblika (crkvene općine) nove vjerske zajednice već je ovim novim zahtjevom Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj izvlastila i vlastitu Crkvenu općinu. Kako je Rješenjem Z-8934/05 od 31.10. 2005. udovoljeno prijedlogu na temelju Uknjižbenog očitovanja kojim predlagatelj “dozvoljava promjenu naziva” a zapravo vlasništva sa župe na crkvu, time je definitivno Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj postala vlasnik imovine koja joj nije mogla pripadati niti po jednom osnovu.

Istim uknjižbenim očitovanjem, predlagatelj je dozvolio da se dotadašnji vlasnik upiše kao onaj koji ima samo “pravo uporabe”. Nevjerojatno je da predlagatelj sudu “dozvoljava” i štoviše “nalaže” provedbu svoga prijedloga, kako stoji u navedenom Uknjižbenom očitovanju. Dakle, Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj prvo je 2002. godine, običnom potvrdom koju je sama sastavila, ishodovala na sudu da se kao vlasnik upiše njezin organizacijski oblik, dakle njezina župa kao pravna osoba da bi 2005. godine zatražila upis sebe a svojoj župi koja je bila upisani vlasnik dala samo pravo uporabe. No, u tom djelu ovo uknjižbeno očitovanje nije provedeno, jer se u navedenom očitovanju nisu navele katastarske čestice.

Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj je dana 2. ožujka 2007. predala nadležnom Zemljišno-knjižnom odjelu u Osijeku novo Uknjižbeno očitovanje kojim je tražila brisanje adrese (uz Naziv Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj stajala je i adresa, Vinkovci, Vladimira Nazora 31, dakle sjedišta novoosnovane vjerske zajednice), te je ponovno zatraženo da se upiše pravo uporabe Crkvenoj općini Hrastin. I ovoga puta je sud udovoljio “Uknjižbenom očitovanju” te je svojim Rješenjem Z-3597/07 od 5. ožujka 2007. brisao adresu a rješenjem Z-15390/2007 od 12. studenog 2007. upisao pravo uporabe u korist Crkvene općine Hrastin.

Pravni slijednik traži ispravak naziva

Nakon pravomoćne presude o utvrđenju pravnog sljedništva, Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj zatražila je temeljem iste Zemljišno-knjižni odjel u Osijeku ispravi naziv vlasnika na naziv Crkve kojoj je Reformatska crkvena općina u Hrastinu i pripadala. Sud je svojim rješenjem Z-15723/2021 od 27. rujna 2021. udovoljio zahtjevu predlagatelja. Sud je naknadno to rješenje dostavio “protustranci” iako ona nije navedena u Rješenju i to Reformiranoj kršćanskoj kalvinskoj crkvi u Hrvatskoj, Crkvenoj općini Osijek – Retfala, koja nemanikakve veze s imovinom Reformatske župe u Hrastinu. “Protustranka” je izjavila prigovor kojem je sud svojim Rješenjem  Z-19114/2021 od 20. prosinca udovoljio, iako je predlagatelj više puta istaknuo da Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj, Crkvena općina Osijek-Retfala ne može biti protustranka u ovom predmetu jer nikada kao takva nije niti bila upisana u Zemljišnim knjigama. Radi se naime o potpuno drugoj pravnoj osobi, župi u Osijeku koja je u Evidenciji vjerskih zajednica upisana nazivom: Crkvena općina Osijek – Retfala. Trenutno je u ovome predmetu žalbeni postupak koji se vodi na nadležnom Županijskom sudu.

Izvor: Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.