Kako navodi cne.new Azerbajdžan je nedavno najavio da će “armenske krivotvorine” biti uklonjene iz crkava u Nagorno-Karabahu. Poruka je izazvala uzbunu u Armeniji.
Azerbajdžan razmatra dugoročno uništavanje kršćanske baštine u regiji, prenosi Kathpress. Crkve hitno traže od Zapada da poduzme nešto.
Tijekom sukoba s Azerbajdžanom prošle jeseni, Armenija je izgubila kontrolu nad velikim dijelom Nagorno-Karabaha. Stoga mnoga važna kršćanska mjesta, kao što su Sushi katedrala i samostan Dadivank, više nisu pod armenskom kontrolom.
Azerbajdžanski ministar kulture Anar Karimov objavio je 3. veljače da je osnovao radnu skupinu za uklanjanje “fiktivnih tragova Armenaca na albanskim vjerskim objektima”. Prema Karimovu, radna skupina mora ispitati situaciju i razgovarati o daljnjim koracima.
“Izmišljeni armenski tragovi” odnose se na teoriju da je kršćansko naslijeđe u regiji naslijeđe kavkaske Albanije. Ovo drevno kraljevstvo postojalo je u Azerbajdžanu do početka 9. stoljeća. Armenski natpisi koji se nalaze u današnjim crkvama tada bi proizašli iz “armenizacije” početkom 19. stoljeća. Tijekom tog razdoblja, mnogi Armenci su imigrirali u regiju. Da je teorija točna, crkve bi bile azerbajdžanskog naslijeđa. Većina povjesničara odbacuje takvu teoriju, ali nacionalistički azerbajdžanski povjesničari i vlada zemlje je i nadalje propagiraju.
Primjerice, azerbajdžanski predsjednik je tijekom posjeta regiji 2021. izjavio da Armenci žele armenizirati crkve natpisima. “Svi su ti natpisi lažni; postavljeni su kasnije.” U svibnju 2021. azerbajdžanske vlasti počele su obnavljati katedralu Sushi iz 19. stoljeća, koja je oštećena tijekom rata. Cilj je bio obnoviti je u “izvornom obliku”.
Armenska apostolska crkva osuđuje te akcije kao “nehumane i anticivilizacijske” i poziva međunarodnu zajednicu da djeluje protiv ovog “otvorenog kulturnog genocida”. Crkva smatra da je armenski identitet crkava znanstveno dokazan.
Također, poglavar Armenske apostolske crkve apelira na međunarodnu zajednicu za zaštitu kršćanske baštine u regiji. Time misli na azerbajdžansku enklavu Nakhichevan, gdje su vlasti srušile tisuće povijesnih kršćanskih mjesta. “Budući da svijet okreće glavu od ovoga problema, Azerbajdžan vjeruje da može ponoviti takve akcije.”
Armenska stručnjakinja Jasmin Dum-Tragut iz Salzburga dodala je ranije u intervjuu za Kathpress da Azerbajdžan piše novu povijest. “Armenski kršćani postaju kavkaski Albanci, a azerbajdžanski školski udžbenici daju netočne ili nikakve informacije o kršćanima u Azerbajdžanu. U nekim slučajevima, Armenija se naziva Zapadno-Azerbejdžanska.”
Ipak, problem nije izazvao globalne potrese. U prosincu 2021. Međunarodni kazneni sud presudio je da Azerbajdžan mora poduzeti “sve potrebne mjere da spriječi i kazni vandalizam i skrnavljenje armenskih kulturnih znamenitosti”.
Američka međunarodna komisija za vjerske slobode objavila je na Twitteru da je “duboko zabrinuta” zbog azerbajdžanskih planova.
UNESCO je pokušao poslati izaslanstvo u regiju Nagorno-Karabah da pregleda kulturna mjesta, ali još nije uspio.
Nagorno-Karabah je dio Armenije od 200. prije Krista. Regija je kristijanizirana u 4. stoljeću. Već sredinom 5. stoljeća u Karabahu je osnovan samostalni Katolikosat. Bila je to najstarija samostalna armenska crkva do 19. stoljeća.
Kako je objavio bitno. net još je 2020. godine Svjetsko vijeće Crkvi (WCC) izrazilo zabrinutost za povijesne crkve i kršćanske spomenike kulture na području koje se nakon prekida vatre našlo na pod nadzorom Azerbajdžana, prenosi Vatican News.
Privremeni generalni tajnik WCC-a Ioan Sauca zbog toga je pisao generalnoj direktorici UNESCO-a Audrey Azoulay, istaknuvši da je ta zabrinutost opravdana s obzirom da je pucano na katedralu Krista Spasitelja u Šuši, koja je nakon ulaska azerbajdžanskih trupa opustošena, a dobili su brojne izvještaje i o drugim štetama na kršćanskim crkvama.
Na područjima Nagorno Karabaha, koja su sada pod nadzorom Azerbajdžana, nalazi se oko 4000 povijesnih, religijskih i kulturnih spomenika od kojih svaki ima „jaku duhovnu i kulturalnu poruku“, istaknuo je vlč. Sauca u pismu i poručio: „Tražimo da UNESCO poduzme sve odgovarajuće mjere za zaštitu tih kršćanskih mjesta.“
Privremeni generalni tajnik također je pozdravio najavljeno slanje izaslanstva koje će na tim područjima popisati sva važnija crkvena i kulturna dobra te izrazio nadu da će UNESCO i ostale međunarodne organizacije postupiti brzo i odlučno.
Upozorio je i da postoji dojam da se želi napisati nova povijest Nagorno Karabaha tako da se tamošnje kršćanske crkve prenamjene u džamije, o čemu je na Twitteru pisao azerbajdžanski ministar kulture u odlasku Anar Karimow. Sauca je podsjetio i na uništenje velikog dijela glasovitoga kamenog križa (kačkal) na armenskom groblju u Julfi.
Izvor: cne.new; bitno. net
Fotografija: Katedrala u Šuši prije osvajanja. Foto: Baykar Sepoyan, CC BY-SA 4.0/Wikimedia Commons
UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.