Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene, a vi slični ljudima što čekaju gospodara kad se vraća sa svadbe da mu odmah otvore čim stigne i pokuca. Blago onim slugama koje gospodar, kada dođe, nađe budne! Zaista, kažem vam, pripasat će se, posaditi ih za stol pa će pristupiti i posluživati ih. Pa dođe li o drugoj ili o trećoj straži i nađe ih tako, blago njima!«

»A ovo znajte: kad bi domaćin znao u koji čas kradljivac dolazi, ne bi dao prokopati kuće. I vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.« Luka 12, 35-40

Isus poučava svoje učenike, a i nas zajedno s njima, da ljudski život ima početak i kraj i da o tome kada će nastupiti kraj svakome od nas nitko od nas ne zna. To znanje dano je samo Bogu Ocu jer on je stvaratelj i oduzimatelj života. Zato Isus poučava svoje učenike da uvijek moraju biti spremni na susret s Gospodinom. Isus se koristi slikom iz vremena bliskog svojim učenicima u kojem je imati „opasane bokove i upaljene svjetiljke“ značilo biti spreman i na najteže situacije u životu. Biti opasanih bokova u Isusovoj prispodobi znači biti prikladno obučen za gozbu sa Stvoriteljem kad se ona dogodi. Ta slika budnosti i spremnosti ne znači da ne trebamo ići spavati, da se ne trebamo odmarati i opuštati u životu, da trebamo stalno biti u nekoj svečanoj odjeći, ali znači da nam na umu uvijek treba biti kako svaki tren Gospodin može doći i pozvati me u svoje kraljevstvo i znači da moramo biti obučeni u odjeću pravednosti, kršćanske ljubavi i istinske vjere u Boga. Naša spremnost treba se očitovati i u tome da živimo obasjani svjetlom iz upaljenih svjetiljki koje su u stvari evanđeoska Riječ Božja koja nam osvjetljava naš životni put. Dano nam je Evanđelje i na nama je da nam ono bude svjetlo tijekom života. Ako zaboravimo slušati ono što nam Bog govori kroz svoju Riječ onda će se naša svjetiljka ugasiti i živjet ćemo u tami ovoga svijeta. Ako živimo u tami onda nećemo biti spremni dočekati Gospodina kada dođe jer mrak će nas uspavati i nećemo biti budni u taj dan. Spremnost da dočekamo Gospodina u onaj dan kada ponovo dođe ovisi o nama. Bog je poslao svog Sina među nas koji nas je poučio što trebamo činiti da budemo spremni. Hoćemo li ga poslušati ili ne naša je slobodna volja. Baš kao što Isus govori učenicima u ovoj prispodobi, nećemo znati hoće li to biti o prvoj, drugoj ili trećoj straži, odnosno hoće li to biti u našoj mladosti, srednjim godinama života ili starosti. “A o onom danu i času nitko ne zna, pa ni anđeli na nebu, ni Sin, nego samo Otac.“ (Mk 13,32) Otac je poslao Sina da nas pouči, a mi smo tu da ga poslušamo. Ako smo „obučeni“ za gozbu i upaljenih „svjetiljki“ Isus kaže: blago nama jer tada će nam biti otvoreno kraljevstvo nebesko u kojem ćemo se radovati na nebeskoj gozbi i biti licem u lice s našim Stvoriteljem.

U ovome svijetu čovjek se vrlo često izgubi i zaluta s Božjih puteva jer ljudsko srce i um često su prezauzeti ovozemaljskim stvarima. Životne brige, želja za uspjehom u životu, obiteljske obveze i druge ovozemaljske želje zaokupljuju čovjeka do te mjere da malo po malo prestane imati vremena za Boga. Koliki danas javno svjedoče da im Bog ne treba ili ga trebaju samo u onim trenucima kad im je teško, pa onda bude Bože pomozi. Koliki danas kažu kako će naći vremena za Boga kad budu stari, u mirovini, bez svakodnevnih obveza na poslu, obveza oko obitelji i sl. Koliki i tvrde da su njegovi učenici, ali srca i život su im navezani na nešto drugo. Isus i njih i nas danas opominje: budni budite, budite spremni na nebesku gozbu s upaljenim svjetiljkama svaki dan, a Gospodin će doći onda kada on to bude htio, nije to na nama jer ne znamo datum tog dana.

Tijekom vremena neki su ljudi doslovno shvaćali ove evanđeoske riječi, pa i u najranijim danima Crkve ljudi su se umorili čekajući Isusov drugi dolazak. U 2. Petrovoj neki se pitaju: “Što je s obećanjem njegova Dolaska? Jer i otkad Oci pomriješe, sve ostaje kao što bijaše od početka stvorenja.” (2. Pt 3,4). Petar poučava svoje učenike da Gospodin nije spor; nego je strpljiv i ne želi da itko propadne. Svjesni smo da i danas ima onih koji se izruguju kršćanskim vrijednostima i načinu života, ali nisu svjesni da je to ono što Bog traži od svih ljudi. Danas javno izreći da očekujemo drugi Kristov dolazak, mnogi bi nas ismijali, iako ti isti slave i Božić, i Uskrs i neke druge kršćanske blagdane.

Budnost nije bez svoje nagrade. Gospodin obećava da će izliti svoju ljubav i dobrotu na one koji su mu posvetili svoje živote. To je izvanredno, nezasluženo djelo milosti.

Ali Isus ne obećava niti jedan sat ili minutu obavijesti ili upozorenja prije nego što se pojavi. “Da je vlasnik kuće znao u koje će sate lopov doći, ne bi dopustio da mu se provali u kuću.” Isto tako, Isusov dolazak bit će iznenadan i neočekivan. Neće biti obavijesti ni na internetu, niti preko društvenih mreža, na pametnim telefonima, na TV-u; neće ih uopće biti. Isus je vrlo jasan u vezi s tim: “I vi budite spremni jer će Sin Čovječji doći u čas kad ga ne očekujete”.

Ove su riječi duboki izazov.

U životu smo zauzeti svime. Naš mozak bruji od poziva koje moramo obaviti, kućnih poslova koje moramo obaviti, mjesta na koja moramo ići, sastanaka koje moramo održati, ljudi s kojima moramo razgovarati, priprema koje moramo obaviti. Te stvari nisu uredno posložene u našem mozgu. Umjesto toga, razmišljamo o njima svima istovremeno. Naši su umovi u vrtlogu bez posebnog fokusa.

Na kraju ti neposredni zahtjevi za našim vremenom i pažnjom istiskuju vječne zahtjeve za naše srce i dušu. Živimo za sljedeći zadatak, a zaboravljamo najosnovniju svrhu života uopće: biti sluge Gospodara koji je dobar i drag, ali i Gospodar svih stvari, uključujući i naše živote.

Isus upozorava da nikada ne postoji vrijeme da izgubimo svoju usredotočenost na njega, nikada nije vrijeme da potisnemo Božje kraljevstvo na drugo mjesto. Ne znamo vrijeme kada on može ponovno doći i očekivati ​​da će nas naći spremne.

To će vrijeme biti iznenađenje, ali ne ono koje donosi nevolju ako smo bili spremni i budni. Naši će životi biti u redu ako su osvjetljeni „božjim svjetiljkama“. Tada će naši prioriteti bit onakvi kakvima ih je Bog želio. Bit ćemo aktivno pripravni, ne samo za njegov dolazak, već i za sve što naš Gospodin želi da sljedeće učinimo.

Stoga, kada dođe, mi ćemo ga spremno dočekati. I on će biti spreman donijeti svoju nagradu takvim slugama.

Autor: Saša Maligec

Molitva dana:

Usrdno te molimo, Gospodine, daj nam duha da mislimo i uvijek činimo ono što je pravo. Daj da mi, koji bez tebe ne možemo, s tobom budemo sposobni živjeti u skladu s tvojom voljom, po Kristu Isusu, Gospodinu našemu, koji s tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje, jedan Bog, u sve vijeke vjekova. Amen.

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.