Nakon službene objave rezultata popisa stanovništva 2021, godine Državnog zavoda za statistiku popisa stanovništva 2021. godine, najveću pozornost privukla je činjenica da je broj katolika s 86,28 % po prethodnom popisu stanovništva pao na 78,97 %.
No je li ovaj podatak doista istinit. Naime, pri popisu stanovništva ponuđena su dva pitanja koja su se odnosila na vjersku pripadnost a to su pitanja: vjera i vjerska zajednica. Državni zavod za statistiku je za sada objavio samo rezultate koji se odnose na pitanje o vjerskoj pripadnosti te su prezentirane brojke onih koji su se izjasnili kao katolici i njih je 78,97 %. No jedan dio katolika, dakle onih koji su se izjasnili kao kršćani, razvrstani su u kategoriju “ostali kršćani” iako su na pitanje o vjerskoj zajednici dali jasan odgovor da pripadaju Katoličkoj crkvi. Oni katolici koji su se izjasnili kao vjernici, razvrstani su u “ostale religije”, što je npr. slučaj s općinom Zmijavci.
Slična umanjenja odnose se i na pripadnike pravoslavnih i protestantskih crkava o čemu se očitovala Hrvatska protestantska konferencija. Dakle, u nešto manjem broju u rubrici “ostali kršćani” i “ostale religije” osim katolika nalaze se i pravoslavni kao i protestanti.
Kako Bitno.net navodi, prema službenim podacima, i broj (očekivano s obzirom na opći pad broja stanovnika) i udio (očekivano zbog trenda smanjenja religioznosti u Europi i na Zapadu) katolika smanjio se u odnosu na popis iz 2011. godine te sada iznosi 3 057 735 ili 78,97%. Istovremeno pao je i broj pravoslavnih vjernika, s 4,44 na 3,32 posto, dok je porastao broj agnostika, skeptika i ateista. Tako je agnostika i skeptika sada 64 961, što je dvostruko više nego prije deset godina, a nevjernika i ateista je 182 188, odnosno 4,71 posto stanovništva Hrvatske.
No određeni podaci u službenim tablicama dovode u sumnju ove brojke, konkretno broj i udio katolika te, moguće, pravoslavaca i protestanata.
I dok su spomenute tri kršćanske kategorije doživjele pad, jedna je, dosad minorna u hrvatskim popisima stanovništva, zabilježila značajan rast. Radi se o kategoriji “Ostali kršćani” u kojoj je zapisano čak 186 960 osoba ili 4,83%. Za usporedbu, u toj se kategoriji na popisu iz 2011. našlo oko 12 000 osoba ili 0,3% stanovništva.
I dok bi prvotna misao mogla biti da se radi o nedenominacijskim kršćanima (onima koji ne pripadaju niti jednoj službenoj katoličkoj, pravoslavnoj ili protestantskoj zajednici ili crkvi), kategoriji koja bilježi rast i u nedavnim statistikama nekih drugih zemalja, službeno objašnjenje Državnog zavoda za statistiku otkriva nešto drugo.
Naime, na 12. stranici službene prezentacije DSZ-a koja nosi današnji nadnevak (22. rujna), uz kategoriju “Ostali kršćani” (konkretnije uz brojku 182 960) stoji fusnota 1) koja glasi: “U Ostale kršćane uključeno je 96,47% osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0,84% izjasnilo se da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0,50%.”
Iz onoga što se da iščitati, ispada da veliku većinu onih iz kategorije “Ostali kršćani” zapravo čine osobe koje su se izjasnile kao kršćani članovi Katoličke Crkve, drugim riječima – katolici.
Kaže kako je “u Ostale kršćane uključeno 96,47% osoba (što je 180 360 osoba, op. nov.) koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% (87,26% od 180 360 jest 157 382, op. nov.) izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi”. Ako brojku od 157 382 pridodamo brojci pod rubrikom “Katolici” dobivamo 3 215 117 katolika ili nešto više od 83% stanovništva.
U odnosu na 86,28% katolika iz 2011. i dalje se radi o padu, no razlika bi mogla biti manja no što službene brojke trenutno tvrde.
UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.