Udovica pokojnog seniora Edgara Poppa darovala je muzeju reformacije u Osijeku, po vlč. Vatroslavu Župančiću, dvije vrijedne znamenite pjesmarice na slovačkom jeziku (Cithara Sanctorum) iz 1848. i iz 1877.
Autor ove pjesmarice je Jiří Třanovský (poljski: Jerzy Trzanowski, Slovački: Juraj Tranovský, latinski: Georgius Tranoscius. Rođen je 9. travnja 1592. u Těšín.
Bio je luteranski svećenik i himnist. Ponekad se naziva ocem slovačkih duhovnih himni i “Lutherom Slavena”.
Třanovský rođen je u Teschenu, a studirao je na Gubenu i Kolbergu. Godine 1607. primljen je na Sveučilište u Wittenbergu gdje je Martin Luther predavao manje od stoljeća ranije. Po završetku studija putovao je u Bohemiju i Šlesku te 1612. godine i postao učitelj u Gimnaziji Svetog Nikole u Pragu. Kasnije je postao rektor škole u Holešovu u Moravskoj.
Godine 1616. Třanovský je zaređen zasvećenika u Meziříčíju i služio je kao pastor četiri godine. Progon luterana u Češkoj (nakon bitke na Bijeloj planini) pod Ferdinandom II prisilio ga je na progonstvo. Nakon zatvora 1623. i smrti dvoje njegove djece od kuge sljedeće godine, Třanovský je prihvatio poziv da bude pastor u crkvi u Bielitzu, Teschen Šleska. Godine 1627. postao je i osobni kapelan grofa Gáspára Illésházyja. [1] Od 1631. do 1637. godine Třanovský služio je kao pastor u crkvi u Liptovskuý Svätý Mikuláš (Liptószentmiklós), Kraljevina Mađarska (današnja Slovačka).
Třanovský je pisao poeziju i himne. Godine 1629. objavio je svoju prvu himnu, neobično nazvanu na latinskom Odarum Sacrarum sive Hymnorum Libri III (“Tri knjige svetih oda ili himni”). Njegovo najvažnije i najpoznatije djelo bilo je Cithara Sanctorum (“Lira svetaca”), napisano na češkom jeziku, koje se pojavilo 1636. u Levoči (Lőcse).
Ovaj potonji svezak činio je osnovu češke i slovačke luteranske himne do danas.
Prvo izdanje sadržavalo je tekst i melodiju 412 pjesama, od kojih je preko 150 preveo ili skladao sam Třanovský. Ovo izdanje bila je prva zapažena pjesmarica objavljena na području današnje Slovačke. Od tada do danas izašlo je više izdanja ove ojesmarice, dopunjavane novim pjesmama kao i evangeličkim molitvenikom, liturgijom i sl.
Pjesmarica Třanovskýa zajedno s Biblijom Kralice (također na češkom) postala je kamen temeljac slovačke reformacije. Godine 1620. velečasni Třanovský također je preveo Augsburšku konfesiju na češki.
Třanovský umire u dobi od četrdeset i šest godina, 29. svibnja 1637. i pokopan je u neobilježenom grobu u svojoj crkvi u Liptovský Mikulášu.
Izvor: HPK
