Treća Božja zapovijed (Heidelberški katekizam 99-102)

Treća Božja zapovijed nam govori o svetosti Božjeg imena.

Treća Božja zapovijed

“Ne uzimaj uzalud imena Gospodina Boga svoga.”

Treća Božja zapovijed

Foto: Shutterstock.com

99. Što zahtijeva Bog u trećoj zapovijedi?

Da Božje ime ne omalovažavamo ili zloupotrebljavamo, ne samo proklinjanjem ili lažnom zakletvom, nego čak i nepotrebnom zakletvom; da Ga ne spominjemo nepotrebno, i da u tako strašnom grijehu ne sudjelujemo ni šutnjom, ni slušanjem. Ukratko, ime Božje izgovarajmo sa strahopoštovanjem i dubokim štovanjem iskreno svjedočeći za Njega, zazivajući Njegovu pomoć te svakom riječju i dijelom Njega veličamo.

Kratko razmatranje

Jedan od najtežih grijeha u Starom zavjetu bilo je uzimanje uzalud imena Gospodnjeg, u bilo kojem obliku. Katekizam govori, pozivajući se na Levitski zakon, 19,12, da se ime Božje ne smije koristiti niti kod proklinjanja, niti kod lažnog ili nepotrebnog zaklinjanja. Također se govori da se ime Božje ne treba izgovarati nepotrebno. To se odnosi na psovku ili vrijeđanje Boga, ali i na bilo koje drugo “usputno” spominjanje Boga, npr. u poštapalicama. Grijeh je ne samo izgovarati već sudjelujemo u ovome “strašnom grijehu” kada samo slušamo takva izgovaranja imena Božjeg i na to šutimo.

Katekizam “Biti kršćanin” u 283. pitanju i odgovoru govori da se ime Božje koristi bez poštovanja “U krivom ili ne scjelovitom bogoslužju, kod ugnjetavanja siromašnih i sukoba koji izgledaju kao težnja za svetosti, ljudi koriste ime Božje kada po njemu žele postići samo svoje ciljeve (Ezekiel 36, 22-23).”

Također u 284. pitanju i odgovoru, katekizam nastavlja da se ime Božje koristi za ispraznost na način da “Prostote, bezobziran govor, neispunjeni zavjeti, otvoreni grijeh i besmislene tvrdnje umanjuju Božje ime. Ovakvi govori koriste Božje ime kao isprazno od stvarnosti koju predstavlja (Matej 5, 33-37).

100. Zar je bogohuljenje zaklinjanjem i proklinjanjem božjeg imena tako ozbiljan grijeh da je Bog gnjevan na one koji ne pokušaju spriječiti i zabraniti to, koliko je u njihovoj moći?

Da. Niti jedan grijeh nije veći, niti jedan grijeh ne čini Boga više gnjevnim nego obeščašćenje njegovog imena. Zbog toga je zapovjedio smrtnu kaznu za to.

Kratko razmatranje

U Starom zavjetu, blasfemija (bogohuljenje, uzimanje Božjeg imena na nedoličan način) bila je kažnjiva smrću (Levitski zakon 24, 16). Ovako stroga kazna, iako više nije na snazi, podsjeća nas koliko grijeh bogohuljenja vrijeđa Božje dostojanstvo.

101. Smijemo li dati zakletvu na Božje ime na pobožan način?

Da, kada građanska vlast, ili neka druga potreba, zahtijeva da time našu vjerodostojnost i pravdu, Bogu na slavu i na dobrobit bližnjega, sačuvamo i unaprijedimo. Takva se zakletva temelji na Riječi Božjoj, a ispravno su je koristili vjerni kako u Starom, tako i u Novom Zavjetu.

Kratko razmatranje

Dozvoljeno je pozvati se na ime Božje, kada se radi o preuzimanju određenih obveza prema društvu ili Bogu, kada se dakako radi o plemenitim i pravednim stvarima. U tome slučaju, pozivanje na ime Božje (npr. “Tako mi Bog pomogao”) pred nas stavlja svijest da svoje dužnosti obavljamo pod budnim okom našeg nebeskog Oca.

Vidi i ovo: Što znači Sveti se ime tvoje?

102. Smijemo li zaklinjati sa svecima ili drugim stvorenjima?

Ne, jer zakonita zakletva znači zazivati Boga, koji poznaje moje srce, kako bi svjedočio istini i kaznio me ako se krivo zaklinjem. Niti jedno stvorenje nije vrijedno takvog poštovanja.

Kratko razmatranje

Ovaj se dio mora razumjeti u odnosu na prvu i drugu zapovijed. Samo je Bog suveren. I samo pred njim možemo izreći svoja obećanja kroz zakletvu odnosno prisegu kojim obećavamo da ćemo svoje dužnosti valjano i pred Bogom pošteno i časno obavljati.

Pripredio: Biskup Jasmin Milić

Prethodna razmatranja vidi ovdje.

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Odgovori