REFORMIRANO UČENJE O ZAKONU BOŽJEM: Tri upotrebe Zakona

Reformirane su crkve oduvijek naglašavale vrijednost Zakona, za onoga koji vjeruje kao i za nevjernika. Što je Zakon? Zakon je ono što Bog objavljuje da trebamo činiti za njega. Najosnovniji dijelovi Božjega zakona su utjelovljeni u Deset zapovijedi i obično o njima govorimo kao o moralnom zakonu kako bismo ih razlikovali od građanskih i obrednih zakona. U samom pismu ove su zapovijedi identificirane kao „deset … Nastavi čitati REFORMIRANO UČENJE O ZAKONU BOŽJEM: Tri upotrebe Zakona

LOUIS BERKHOF: Pitanje sigurnosti spasenja u današnjem vremenu

Svim ozbiljnim kršćanima neke teme su jednostavno nepresušne. Gotovo najvažnija među njima svakako jest pitanje sigurnosti vjere ili spasenja. Kada propovjednici u svojim crkvama započnu govoriti o toj važnoj temi, jamačno će naići na popriličan broj zainteresiranih slušatelja. Slušatelja nestrpljivih čuti o temelju onoga čemu se nadaju, koji čeznu za riječima koje će im pomoći zadobiti tu blaženu sigurnost što će njihova srca ispuniti radošću … Nastavi čitati LOUIS BERKHOF: Pitanje sigurnosti spasenja u današnjem vremenu

ŠTO JE REFORMIRANA TEOLOGIJA SAVEZA?

Jedna od značajki Reformiranih (kalvinističkih) crkava, jest njihovo gledište da je Biblija cjelovita, odnosno jedna cjelina. I Stari i Novi zavjet otkrivaju jedinstven Božji plan, koji se obično naziva Savezom ili Savezom milosti. Suština Saveza, kako se o tome govori kroz cijelu Bibliju, jest Božja izjava njegovom narodu: “Ja ću vam biti Bog, a vi ćete mi biti narod”. To nalazimo svugdje, od knjige Postanka … Nastavi čitati ŠTO JE REFORMIRANA TEOLOGIJA SAVEZA?

PROTESTANTSKE KONFESIJE – Westminstersko vjeroispovijedanje i katekizmi

Westminstersko vjeroispovijedanje, te westminsterski Veliki i Mali katekizam,  reformirani su doktrinarni spisi nastali u Engleskoj u 17. stoljeću. Ovi su spisi postali doktrinarni standardi reformiranih crkava, koje su se zbog prezbiterijalnog sustava upravljanja nazvale prezbiterijanskim kako u Britaniji tako i u Americi. Crkva Engleske (Anglikanska crkva), od svoga osamostaljenja od Rimske crkve, prolazila je kroz različita povijesna, organizacijska, teološka i druga razdoblja svoga djelovanja. Na … Nastavi čitati PROTESTANTSKE KONFESIJE – Westminstersko vjeroispovijedanje i katekizmi

PROTESTANTSKE KONFESIJE – Drugo helvetsko vjeroispovijedanje

Drugo helvetsko vjeroispovijedanje  (1566.) Iako je Druga helvetska (Helvetska =Švicarska. Dobila je takav naziv budući  je napisana od švicarskih reformatora.) vjeroispovijest postala doktrinarni standard određenim Reformiranim crkvama, treba spomenuti i Prvu helvetsku vjeroispovijest (Confessia Helvetica prior) koju su napisali Bullinger, Grynaeus, Myconius i drugi opunomoćenici okupljeni za tu svrhu u Baselu 1536. godine. Drugo helvetsko vjeroispovijedanje prvotno je bilo napisano 1561. godine od strane  Heinricha Bullingera … Nastavi čitati PROTESTANTSKE KONFESIJE – Drugo helvetsko vjeroispovijedanje

PORUKA VELIKE SUBOTE: Jean Calvin – Je li Isus iskusio samo tjelesnu stranu smrti?

Razmatrajući u svojim Isntitucijama kršćanske vjere “Apostolsko vjerovanje” u dijelu koje govori o Kristovom silasku nad pakao, Jean Calvin kaže: “Ne trebamo ovdje izostaviti njegov “silazak u pakao”, jer je to od velike važnosti za spasenje. Premda se iz zapisa crkvenih otaca da zaključiti kako ovaj odlomak iz Vjerovanja nije nužno uvijek korišten u crkvama, ipak kad se razmatra sustav doktrina, neophodno ga je uvesti … Nastavi čitati PORUKA VELIKE SUBOTE: Jean Calvin – Je li Isus iskusio samo tjelesnu stranu smrti?

R.C. SPROUL: JE LI ISUS UMRO ZA SVE LJUDE?

Jedno je od najspornijih učenja reformirane teologije ono koja govori o ograničenom pomirenju. To je toliko problematično učenje da mnogi kršćani kažu kako se u svemu ostalome mogu složiti s kalvinizmom, ali u tome nipošto. Kažu za sebe da su „kalvinisti u četiri točke“. Petu točku, onu o ograničenom pomirenju, ne mogu prihvatiti. Pet točaka kalvinizma Meni se čini kako nije moguće da netko razumije … Nastavi čitati R.C. SPROUL: JE LI ISUS UMRO ZA SVE LJUDE?

PROTESTANTSKE KONFESIJE – Kanoni sa sinode u Dortrechtu (1618.-1619.) i Pet točaka kalvinizma

Termin kalvinizam najčešće se vezuje uz teološki nauk o predestinaciji odnosno predodređenju, Ovaj se nauk vezuje uz ime reformatora Jeana Calvina, iako je kao takav i ranije bio prisutan u Crkvi, posebno u učenju Sv. Augustina- Nauk o predestinaciji definiran je u Belgijskom vjeroispovijedanju. Heidelberški katekizam ne govori o predestinaciji budući mu nije primarni cilj  baviti se pitanjem predodređenja, već je nastao u težnji za pomirenjem različitih shvaćanja luterana … Nastavi čitati PROTESTANTSKE KONFESIJE – Kanoni sa sinode u Dortrechtu (1618.-1619.) i Pet točaka kalvinizma

PROTESTANTSKE KONFESIJE – O BELGIJSKOM VJEROISPOVIJEDANJU (1561.)

Belgijska konfesija (Confessio Belgica) je najstariji doktrinarni obrazac Reformiranih crkava kojega i danas službeno prihvaćaju određene Reformirane denominacije. „Belgica“ se odnosila na cijelu tadašnju Nizozemsku, i sjevernu i južnu, današnju Nizozemsku. Glavni autor ove vjeroispovijesti je Guido de Bräs. Rođen je u Monsu oko 1522. godine u radničkoj obitelji. Privrženost reformaciji ga je nagnala da se preseli u London, no nakon što je na prijestolje … Nastavi čitati PROTESTANTSKE KONFESIJE – O BELGIJSKOM VJEROISPOVIJEDANJU (1561.)

R.C. SPROUL: JE LI PREDODREĐENJE FATALIZAM?

Česta zamjedba koja se postavlja suprot predodređenju kaže da je ono samo religijski oblik fatalizma. Ukoliko proučimo što znači riječ fatalizam, vidjet ćemo da je fatalizam udaljen od biblijskog učenja o predodređenju jednako koliko je istok udaljen od zapada. Fatalizam doslovno znači da sve čovjekovo događanje kontrolira ili neko nazovi božanstvo (sudbina) ili neke neosobne sile ili slučaj. Predodređenje nije niti život koji određuje igra … Nastavi čitati R.C. SPROUL: JE LI PREDODREĐENJE FATALIZAM?