Drugo helvetsko vjeroispovijedanje o Večeri Gospodnjoj

Drugo helvetsko vjeroispovijedanje jedno je od temeljnih reformiranih konfesija iz 1566. godine. O ovome vjeroispovijedanju vidi više ovdje. VEČERA GOSPODNJA: Večera Gospodnja se, također, naziva i Stol Gospodnji, Euharistija, Zahvalnost. Uobičajeno se naziva Večera Gospodnja, jer je ustanovljena od Krista na posljednjoj večeri, koju još uvijek predstavlja, jer su po njoj vjernici duhovno nahranjeni i napojeni. USTANOVITELJ I POSVETITELJ VEČERE GOSPODNJE: Ustanovitelj Večere Gospodnje nije niti … Continue reading Drugo helvetsko vjeroispovijedanje o Večeri Gospodnjoj

Tko može pristupiti Gospodnjoj večeri

Tko može pristupiti Gospodnjoj večeri ili Euharistiji? (Heidelberški katekizam 80-82)

Pristupanje Gospodnjoj večeri ili euharistiji, od velike je važnosti za sve kršćane. O tome, tko može pristupiti Gospodnjoj večeri ili Euharisiji, govore sljedeći članci Heidelberškog katekizma. Prethodna razmatranja vidi ovdje. Tko može pristupiti Gospodnjoj večeri? 80. Na koji način se Gospodnja večera razlikuje od mise? Gospodnja večera obznanjuje da su naši grijesi u potpunosti oprošteni radi jedinstvene žrtve Krista Isusa, koju je prinio na križu jednom … Continue reading Tko može pristupiti Gospodnjoj večeri ili Euharistiji? (Heidelberški katekizam 80-82)

Primamo Krista u Euharistiji

Kako su kruh i vino tijelo i krv Kristova u Eharistiji? (Heidelberški katekizam 78-79)

Jesu li kruh i vino tijelo i krv Kristova u Euharistiji ili Večeri Gospodnjoj? O tome govore sljedeći članci Heidelberškog katekizma. Prethodna razmatranja vidi ovdje. Tijelo i krv Kristova u Euharistiji 78. Mijenjaju li se kruh i vino u pravo Kristovo tijelo i krv? Ne, kao što se voda krštenja ne mijenja u Kristovu krv i po sebi ne čisti grijehe, već je samo božanski znak … Continue reading Kako su kruh i vino tijelo i krv Kristova u Eharistiji? (Heidelberški katekizam 78-79)

Primamo Krista u Euharistiji

Kako primamo Krista u Euharistiji? (Heidelberški katekizam 75-77)

Kao i po pitanju krštenja, kršćani se razilaze po pitanju Euharistije, posebno po pitanju kako primamo Krista u Euharistiji. O tome nam govore sljedeći članci Heidelberškog katekizma. Prethodna razmatranja vidi ovdje. Kako primamo Krista u Euharistiji? 75. Kako te Gospodnja Večera podsjeća i uvjerava da sudjeluješ u Kristovoj žrtvi na križu i svim njegovim dobrima? Na ovaj način: Krist je meni i svim vjernima zapovijedio da … Continue reading Kako primamo Krista u Euharistiji? (Heidelberški katekizam 75-77)

Gospodnja večera kao pečat Saveza

            Westminstersko vjeroispovijedanje govori o tom sakramentu kao o krštenju, i to kao o „svetom znaku i pečatu Božjeg Saveza milosti“ (WVI,27.1). Jedan od načina razumijevanja ideje pečata saveza je shvaćanje da Pasha nije bila puka religijska svetkovina, već je bila objed savez[nik]a u kome se Bog poistovjetio sa svojim narodom, prihvatio ih kao svoje te je pred njima prostro svoje odredbe. Vidimo kako se … Continue reading Gospodnja večera kao pečat Saveza

Večera Gospodnja kao znak

            Poput Pashe, i Gospodnja večera je ustanovljena kao znak učenicima i pokoljenjima koja će doći iza njih. Isus je rekao: „Ovo činite na moju uspomenu“ (Lk 22,19; 1 Kor 11,25). Događaj koji je spomenut je smrt Isusa Krista koju je naš Gospod predvidio kao neposrednu stvarnost. Isus je podijelio kruh svojim učenicima i rekao: „Ovo je tijelo moje, koje se za vas daje“ (Lk … Continue reading Večera Gospodnja kao znak

Augsburško vjeroispovijedanje – O VEČERI GOSPODNJOJ (članak 10)

Augsburško vjeroispovjedanje (lat. Confessio Augustana), nastalo je 1530. godine. Te je godine car Karlo V. sazvao u Augsburgu sabor na kojem se trebalo odlučiti hoće li evangelici biti priznati u Carstvu…. Više vidi ovdje. Prethodni članci: Članak 1 – O Bogu Članak 2 – O prvotnom grijehu Članak 3 – O Sinu Božjem Članak 4 – O opravdanju Članak 5 – O službi crkve Članak 6 … Continue reading Augsburško vjeroispovijedanje – O VEČERI GOSPODNJOJ (članak 10)

Na koji je način Krist prisutan u Gospodnjoj večeri?

U kom je smislu Krist prisutan u sakramentu Gospodnje večere? Naime, postoje tri osnovna stajališta o tome kako Krist nije prisutan, kako je Krist fizički prisutan te kako je Krist duhovno prisutan. Krist nije prisutan u sakramentu Ovo se stajalište općenito pripisuje švicarskom reformatoru Zwingliju, iako ono ne odražava njegova najzrelija promišljanja. Prema tom stajalištu, Gospodnja je večera tek znak, jednostavna uspomena i sjećanje na … Continue reading Na koji je način Krist prisutan u Gospodnjoj večeri?

3 aspekta Večere Gospodnje

Koja su 3 aspekta Večere Gospodnje? Njih nalazimo u 28 članku reformacijskog spisa 39 članaka vjere: „Večera Gospodnja (Euharistija) nije samo znak međusobne ljubavi kršćana, već sakrament našeg otkupljenja smrću Kristovom. Tako je Večera Gospodnja za one koji je dostojno i pobožno primaju kruh kojeg lomimo – zajedništvo tijela Kristovog, i posvećeni kalež – zajedništvo krvi Kristove. Transsupstancijacija ili preobražaj supstancije kruha i vina u … Continue reading 3 aspekta Večere Gospodnje

Zašto je Isus ustanovio Gospodnju večeru na Pashu?

Benjamin Warfield je napisao: „Ništa nije toliko izvjesno koliko činjenica da je Isus namjerno izabrao pashalnu večeru pri uspostavi sakramenta svoga tijela i krvi.“ Dva ulomka zorno pokazuju da je Isus sa svojim učenicima bio u gornjoj sobi u vrijeme pashalne večere (Mk 14,12; Lk 22,7-8). Isusov naum da poveže novi sakrament sa starozavjetnom predslikom bio je očit. Postoje brojne poveznice između ta dva obreda. … Continue reading Zašto je Isus ustanovio Gospodnju večeru na Pashu?