Augsburško vjeroispovijedanje o Sinu Božjem. Augsburško vjeroispovjedanje (lat. Confessio Augustana), nastalo je 1530. godine. Te je godine car Karlo V. sazvao u Augsburgu sabor na kojem se trebalo odlučiti hoće li evangelici biti priznati u Carstvu…. Više vidi ovdje.
Sve članke vidi ovdje.
Članak 3 – O KRISTU
Naše crkve također naučavaju da je Riječ – to jest Sin Božji – uzeo na sebe čovjekovu narav u utrobi blažene djevice Marije. Stoga su dvije naravi – božanska i ljudska neodvojivo spojene u jednoj osobi, jednom Kristu, pravom Bogu i pravom čovjeku, koji je rođen od Marije djevice, istinski je patio, bio razapet, umro i pokopan da bi nas pomirio s Ocem te bio žrtva ne samo za prvotni grijeh već i za sve druge grijehe ljudi.
Također je sašao nad pakao i treći dan ustao ponovno te uzašao na nebo, sjedi s desne strane Očeve, vlada dovijeka nad svim stvorenjem te posvećuje one koji vjeruju u Njega šaljući Duha Svetoga u njihova srca da vlada, tješi, oživljava i brani ih od đavla i sile grijeha.
Isti će Krist otvoreno doći da sudi žive i mrtve kao što stoji u Apostolskom vjerovanju.
KRATKO RAZMATRANJE
Ispravno razumijevanje osobe Isusa Krista ključno je za razumijevanje cjelokupnoga kršćanstva. Zato je Crkva već u prvim stoljećima, posebice u III. i IV. stoljeću bila pred ozbiljnim izazovima po pitanju kristologije (učenja o Kristu). Upravo se pravovjerno kršćanstvo gradilo na ispravnom gledištu o Kristu i suprotstavljanju krivim učenjima (herezama) posebno onima koji su nijekali Kristovo božanstvo. Tako nastaju i rana vjeroispovijedanja kao što su Apostolsko, Nicejsko – carigradsko i Atanazijevo.
Vidi i ovo: Značenje naziva Krist
Učenje Augsburškog vjeroispovijedanja o Kristu temeljeno je na Apostolskom vjerovanju kao i na učenju ranih crkvenih otaca. Time se potvrđuje kontinuitet katoličke (opće) vjere o Bogu koju protestantizam nije odbacio.
Vidi i ovo: Krist prorok, svećenik i kralj
Apostolsko vjerovanje je nastalo krajem Drugog stoljeća nakon Krista. Naziv “Apostolsko” nije zbog toga što su mu apostoli autori, već zato što je u njemu sažeto vjerovanje kako su ga apostoli primili i prenijeli drugima. Bio je to krsni obrazac ispovjedi vjere (dakle krštenici su njime potvrđivali što doista vjeruju) koji se nastao u Rimu, da bi se kasnije proširio po cijeloj Zapadnoj crkvi.
Vidi i ovo: Krist uzašao na nebo
Nastavit će se…
Tekst članka uredio i kratko razmatranje napisao Biskup Jasmin Milić.
Kod preuzimanja ovoga teksta obavezno navesti izvor.
UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.