Jedna od značajki Reformiranih crkava, jest njihovo gledište da je Biblija cjelovita, odnosno jedna cjelina. I Stari i Novi zavjet otkrivaju jedinstven Božji plan, koji se obično naziva Savezom ili Savezom milosti. Suština Saveza, kako se o tome govori kroz cijelu Bibliju, jest Božja izjava njegovom narodu: “Ja ću vam biti Bog, a vi ćete mi biti narod”. To nalazimo svugdje, od knjige Postanka pa … Continue reading Što je reformirana teologija saveza?
Uvriježeno je mišljenje kako kalvinisti, budući vjeruju u predodređenje, ne teže posvećenju, odnosno svetom životu. Ukoliko smo spašeni, stvar je riješena za vječnost i nema potrebe da brinemo o tomu kako živimo. No je li to tako? Pravi kalvinist vjeruje da je izbor osnova svetosti. Apostol Pavao, nakon što je u 8 i 9 poglavlju poslanice Rimljanima jasno razradio učenje o izboru odnosno predodređenju i … Continue reading Ako imam sigurnost spasenja, znači li to da mogu činiti što god hoću, svejedno ću biti spašen?
Drugo helvetsko vjeroispovijedanje jedno je od temeljnih reformiranih konfesija iz 1566. godine. O ovome vjeroispovijedanju vidi više ovdje. VEČERA GOSPODNJA: Večera Gospodnja se, također, naziva i Stol Gospodnji, Euharistija, Zahvalnost. Uobičajeno se naziva Večera Gospodnja, jer je ustanovljena od Krista na posljednjoj večeri, koju još uvijek predstavlja, jer su po njoj vjernici duhovno nahranjeni i napojeni. USTANOVITELJ I POSVETITELJ VEČERE GOSPODNJE: Ustanovitelj Večere Gospodnje nije niti … Continue reading Drugo helvetsko vjeroispovijedanje o Večeri Gospodnjoj
Drugo helvetsko vjeroispovijedanje jedno je od temeljnih reformiranih konfesija iz 1566. godine. O ovome vjeroispovijedanju vidi više ovdje. USTANOVLJENJE KRŠTENJA: Krštenje je ustanovljeno i posvećeno od Boga. U početku je krstio Ivan koji je uronio Isusa u Jordan. Po njemu se krštenje prenijelo na apostole, koji su također krstili vodom. Gospodin je jasno zapovjedio da učenici propovijedaju evanđelje i krste: »U ime Oca i Sina i … Continue reading Drugo helvetsko vjeroispovijedanje o krštenju
Drugo helvetsko vjeroispovijedanje jedno je od temeljnih reformiranih konfesija iz 1566. godine. O ovome vjeroispovijedanju vidi više ovdje. SAKRAMENTI SU PRIDRUŽENI RIJEČI I ŠTO SU ONI: Od samog je početka Bog pridružio sakramente ili sakramentalno znamenje propovijedanoj Riječi u Crkvi. Tome u prilog jasno svjedoči cijelo Sveto pismo. Sakramenti su otajstveni simboli, ili sveti obredi, ili sveti čini ustanovljeni od samoga Boga. Sastoje se od … Continue reading Drugo helvetsko vjeroispovijedanje o sakramentima Kristove crkve
O Katekizmu: Heidelberški je katekizam najpoznatiji katekizam reformirane tradicije. Nastao je u želji da pomiri dvije struje protestanata u vrijeme reformacije, koje su imale različita stajališta po pitanju Euharistije. Luterani su vjerovali u stvarnu, tjelesnu prisutnost Kristovu u euharistiji (konssubstancijacija), dok su reformirani vjerovali u duhovnu nazočnost Kristovu. Kako su ovi stavovi doveli do spora među protestantima, Frederick III., izbornik i vladar Palatinije koji je … Continue reading Tekst Heidelberškog katekizma
O savezu između Boga i čovjeka govori nam Westminstersko vjeroispovijedanje (reformacijski spis iz 17. stoljeća) u 7. poglavlju: O Božjem savezu s čovjekom I. Premda sva razumna bića duguju poslušnost Bogu kao svome Stvoritelju, udaljenost između Boga i čovjeka toliko je ogromna da niti jedno stvorenje ne može uživati blagoslov i nagradu u Bogu. To je jedino moguće dobrohotnošću Božje volje, što je on i očitovao … Continue reading KAKO BOG ČINI SAVEZ S ČOVJEKOM?
U kom je smislu Krist prisutan u sakramentu Gospodnje večere? Naime, postoje tri osnovna stajališta o tome kako Krist nije prisutan, kako je Krist fizički prisutan te kako je Krist duhovno prisutan. Krist nije prisutan u sakramentu Ovo se stajalište općenito pripisuje švicarskom reformatoru Zwingliju, iako ono ne odražava njegova najzrelija promišljanja. Prema tom stajalištu, Gospodnja je večera tek znak, jednostavna uspomena i sjećanje na … Continue reading Na koji je način Krist prisutan u Gospodnjoj večeri?
Tekst koji je najsporniji u odnosu na nauk o ustrajnosti svetih i koji najasnije upozorava na otpad jest onaj u šestom poglavlju Poslanice Hebrejima. „Zaista, onima koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dar nebeski, i postali dionici Duha Svetoga, i okusili lijepu riječ Božju i snage budućega svijeta, pa otpali, nemoguće je opet se obnoviti na obraćenje kad oni sami ponovno razapinju Sina Božjega i … Continue reading Govori li Hebrejima 6, 4-6 o gubitku spasenja?
USTRAJNOST SVETIH Učenje o ustrajnosti svetih, dakle o vječnoj sigurnosti spasenja, jedno je od temeljnih učenja reformirane teologije. Westminstersko vjeroispovijedanje o tomu kaže slijedeće: «Oni koje je Bog prihvatio u svome Ljubljenome, djelotvorno pozvao i posvetio Duhom svojim, neće nikada potpuno i konačno otpasti iz stanja milosti, već će zasigurno ustrajati do samoga kraja i biti vječno spašeni.» (Westminstersko vjeroispovijedanje XVII/1) Ništa nas ne može … Continue reading Zašto kršćani ne mogu izgubiti spasenje?
