Doktrina koju poznajemo kao opravdanje samo vjerom, izazvala je ogromne kontraverze u povijesti kršćanstva. Pokrenula je protestantsku reformaciju XVI stoljeća, kad su se reformatori zauzeli za sola fide, ili opravdanje samo vjerom. Martin Luther je smatrao da je doktrina opravdanja samo vjerom element na kojem crkva stoji ili pada, a Jean Calvin se složio s njim. Ova doktrina im je bila važna jer su iz … Continue reading Opravdanje samo vjerom (R.C. Sproul)
Biblija nam kaže da je čovjek stvoren na sliku Božju. Što to znači? O tome nam govori Jean Calvin u Institucijama kršćanske vjere. ČOVJEK STVOREN NA SLIKU BOŽJU Slika Božja Sada ćemo se osvrnuti na stvaranje čovjeka, ne samo jer ovdje vidimo najuzvišeniji i najplemenitiji primjer Njegove pravde, mudrosti i dobrote; već zbog onoga što smo napomenuli na početku, da ne možemo imati jasno i … Continue reading JEAN CALVIN: Što znači da je čovjek stvoren na sliku Božju?
Da, istina je. Nema stiha u Novom zavjetu koji zapovijeda ili bilježi krštenje dojenčadi. To predstavlja problem za neke kršćane. Oni koji traže samo izričite zapovijedi, ili oni čija je teologija ograničena na Novi zavjet, zaključit će da krštenje dojenčadi nije biblijsko i stoga niti kršćansko. Kada oni koji zagovaraju krštenje dojenčadi (tj. pedobaptisti) brane svoje stajalište, na koje se biblijske dokaze najčešće pozivaju? Obrezanje. … Continue reading Krštenje dojenčadi je nužno – evo iz kojeg razloga
I.i.1. Sva mudrost koju posjedujemo, koju smatramo istinskom i postojanom mudrošću, sastoji se u načelu iz dva dijela; spoznaje Boga i spoznaje samoga sebe. lako su ta dva dijela po mnogo čemu povezana, teško je otkriti koji od njih prethodi, a koji je posljedica. Jer najprije, nijedan čovjek ne može promotriti samoga sebe, a da svoje misli odmah ne usmjeri prema Bogu u kojemu „Živi … Continue reading Spoznaja Boga i spoznaja samoga sebe
“Ruža je ruža”. Ova izreka potvrđuje izreku da je ruža pod bilo kojim drugim imenom ipak ruža. Ideja je da suština ruže nije uvjetovana imenom koje joj se pridaje. Njena res, a ne nomina, određuje što ona jest. U različitim jezicima, isti cvijet je poznat pod različitim imenima, ali to je još uvijek isti cvijet. Kad ovu ideju primijenimo na teologiju, stvari postaju malo kompliciranije. … Continue reading Je li isti Bog u svim religijama?
Drugo helvetsko vjeroispovijedanje jedno je od temeljnih reformiranih konfesija iz 1566. godine. O ovome vjeroispovijedanju vidi više ovdje. VEČERA GOSPODNJA: Večera Gospodnja se, također, naziva i Stol Gospodnji, Euharistija, Zahvalnost. Uobičajeno se naziva Večera Gospodnja, jer je ustanovljena od Krista na posljednjoj večeri, koju još uvijek predstavlja, jer su po njoj vjernici duhovno nahranjeni i napojeni. USTANOVITELJ I POSVETITELJ VEČERE GOSPODNJE: Ustanovitelj Večere Gospodnje nije niti … Continue reading Drugo helvetsko vjeroispovijedanje o Večeri Gospodnjoj
Drugo helvetsko vjeroispovijedanje jedno je od temeljnih reformiranih konfesija iz 1566. godine. O ovome vjeroispovijedanju vidi više ovdje. USTANOVLJENJE KRŠTENJA: Krštenje je ustanovljeno i posvećeno od Boga. U početku je krstio Ivan koji je uronio Isusa u Jordan. Po njemu se krštenje prenijelo na apostole, koji su također krstili vodom. Gospodin je jasno zapovjedio da učenici propovijedaju evanđelje i krste: »U ime Oca i Sina i … Continue reading Drugo helvetsko vjeroispovijedanje o krštenju
Sigurnost spasenja reformatorima je davala radost i snagu. Upravo ih je ta kršćanska sigurnost činila nepokolebljivima i čvrstima u sukobima s Rimskom crkvom i odolijevanju neprijateljskim napadima. Reformatori su bili prvi koji su istaknuli i naglašavali doktrinu o sigurnosti, smatrajući je najvećom dragocjenošću kršćanske vjere. Reformatori i sigurnost spasenja Upravo je to bila jedna od najvažnijih točaka u sukobu s Rimskom crkvom koja je tvrdila … Continue reading Reformatori i sigurnost spasenja
Westminstersko vjeroispovijedanje govori o tom sakramentu kao o krštenju, i to kao o „svetom znaku i pečatu Božjeg Saveza milosti“ (WVI,27.1). Jedan od načina razumijevanja ideje pečata saveza je shvaćanje da Pasha nije bila puka religijska svetkovina, već je bila objed savez[nik]a u kome se Bog poistovjetio sa svojim narodom, prihvatio ih kao svoje te je pred njima prostro svoje odredbe. Vidimo kako se … Continue reading Gospodnja večera kao pečat Saveza
Poput Pashe, i Gospodnja večera je ustanovljena kao znak učenicima i pokoljenjima koja će doći iza njih. Isus je rekao: „Ovo činite na moju uspomenu“ (Lk 22,19; 1 Kor 11,25). Događaj koji je spomenut je smrt Isusa Krista koju je naš Gospod predvidio kao neposrednu stvarnost. Isus je podijelio kruh svojim učenicima i rekao: „Ovo je tijelo moje, koje se za vas daje“ (Lk … Continue reading Večera Gospodnja kao znak
